Pocetna stranicaRadio Vatikan
Radio Vatikan   
Drugi jezici  

     Početna stranica > Crkva >  2013-05-12 18:03:13
A+ A- Ispiši ovu stranicu



Povijest Papinskoga hrvatskog zavoda u Rimu - pripremio msgr. Jure Bogdan



Prošle je nedjelje msgr.Jure Bogdan, rektor, govorio o svetojeronimskim ustanovama u Rimu od osnivanja do Tridentinskog sabora, danas ukratko govori o povijesti Zavoda do naših dana. RealAudioMP3
Pokušaji da se nakon Tridentskog Sabora osnuje hrvatsko sjemenište uz hrvatsku crkvu sv. Jeronima u Rimu nisu odmah polučili rezultate. Tek je 1790. godine Papa Pijo VI. uspostavio sjemenište pri crkvi sv. Jeronima koje će uz velike poteškoće i prekide djelovati do 1901. godine. Na prijedlog hrvatskih biskupa papa Leon XIII. reformirao je 1. kolovoza 1901. svetojeronimske ustanove te od toga dana pravno postoje i djeluju: Svetojeronimski svećenički Zavod za hrvatski narod (danas Papinski hrvatski Zavod sv. Jeronima) i Hrvatska crkva sv. Jeronima.
Velikim trudom i zauzimanjem mons. Jurja Magjerca, kojemu su u pomoć pritekli talijanski kardinali Ermenegildo Pellegrinetti bivši apostolski nuncij u Beogradu i Pietro Fumasoni Biondi predstojnik Zbora za širenje vjere, kao i sam papa Pio XI. dobivena je dozvola za izgradnju nove zavodske zgrade.
Zgrada današnjeg Zavoda sv. Jeronima počela se graditi 1938. godine, a završena je 1939. Tad je blagoslovljena kapelica na četvrtom katu, u prisutnosti hrvatskog episkopata na čelu sa zagrebačkim nadbiskupom bl. Alojzijem Stepincem. Uz rektora msgr. Jurja Magjerca dragocjeni doprinos oko izgradnje novoga sjedišta Zavoda dali su tadašnji članovi upravnoga vijeća Zavoda: Isusovac i profesor na Orijentalnome Institutu Stjepan Sakač, splitski franjevac o. Karlo Balić, mariolog svjetskoga glasa, i dominikanac Josip Karninčić na službi u Rimu. Rektor Mađerec je pozvao dvojicu hrvatskih umjetnika, Ivana Meštrovića († 1962) i Jozu Kljakovića († 1969) da novu zgradu ukrase svojim umjetničkim djelima.
Tijekom II. Svjetskog rata u Zavod i crkvu stižu mnogi izbjeglice, ratni stradalnici iz domovine koji bijegom pokušavaju spasiti goli život. Svećenici studenti u Zavodu uz redovni studij angažiraju se u prikupljanju i dijeljenju humanitarne pomoći potrebitima koji su u tisućama kucali na vrata zavoda i crkve. U tome razdoblju oživljeno je djelovanje Bratovštine svetog Jeronima, apolitične humanitarne ustanove, za pomoć ratnim stradalnicima iz domovine. Bilo ih je pravo mnoštvo različitih vjera, svjetonazora i narodnosti.
Papinski hrvatski zavod svetoga Jeronima u Rimu jest svećenički zavod u koji se primaju svećenici podrijetlom i jezikom Hrvati, prikladni “po naravi, krjeposti i nadarenosti”, nakon što su završili bogoslovni fakultet i “stekli neko pastoralno iskustvo”, tako da, boraveći u njemu, osim postizanja strukovne specijalizacije na raznim rimskim sveučilištima, mogu usavršavati svoju svećeničku formaciju. U Zavodu se, imajući u vidu njegovo posebno rimsko i papinsko obilježje, promiče što življi i dublji osjećaj za Crkvu i njezinu sveopćost u vidljivoj zbilji i u povezanosti s Apostolskom Stolicom. Ljubav i odanost prema Kristovu Namjesniku, Nasljedniku svetoga Petra, trebaju biti uvjerenje i postati osjećaj i iskustvo koje proživljavaju svi studenti svećenici Zavoda, kako bi kasnije mogli razvijati i utvrđivati iskren i ispravan odnos njihove domovinske Crkve sa središtem katoličanstva. Stoga svaki student mora iskoristiti mogućnosti koje mu pruža Rim na znanstvenom, liturgijskom, upravnom području, pa i posredstvom osobnih odnosa s drugima. Tako proširuje svoje obzore, usavršava vlastito znanje i upotpunjava svoju pastoralnu formaciju.
U Zavodu sv. Jeronima boravilo je od 1901. do danas 380 svećenika studenata iz svih hrvatskih biskupija.
Oni su većinom hrvatske nacionalnosti što je i sasvim razumljivo jer su u nacionalnome hrvatskome zavodu. U Rimu postoji i djeluje jako puno nacionalnih crkvenih zavoda. Ipak valja spomenuti da je u stotinu i trinaest godina djelovanja Zavoda u njemu boravilo više svećenika iz još barem desetak različitih narodnosti. Oko dvije stotine i trideset pitomaca Zavoda sv. Jeronima postigli su akademski naslov doktora a stotinjak ih je magistriralo. Neki su položili i po više doktorata i magisterija. Mnogi od njih imali su i danas imaju odgovorne dužnosti i službe u Katoličkoj Crkvi, poglavito u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Dvojica od njih postali su kardinalima, Franjo Šeper, prefekt Kongregacije za nauk vjere i Josip Bozanić zagrebački nadbiskup. Treći, mons. Josip Uhač, apostolski nuncij i tajnik Zbora za evangelizaciju naroda preminuo je istoga dana kad ga je papa htio oglasiti budućim kardinalom Rimske Crkve. S tom trojicom ukupno 33. svećenika iz današnjeg zavoda sv. Jeronima postali su biskupima. Mnogi od ostalih pitomaca Zavoda istaknuli su se kao profesori, odgojitelji, istraživači na raznim područjima (povijest, arheologija, hagiografija, glazba….) te kao autori katekizama, raznih priručnika ili su na drugi način stekli zasluge na kulturnom i duhovnom polju. Teško je zamisliti i pretpostaviti kako bi izgledala povijest Katoličke crkve u hrvatskome narodu kroz XX. stoljeće kao i danas, bez zavoda sv. Jeronima.
Kad bismo ih sve nabrojili, žive i mrtve, s njihovim djelima i zaslugama to bi bio ogromni teološki leksikon – prava Enciklopedija Zavoda sv. Jeronima. Danas u Zavodu borave 24 svećenika studenta. Potječu iz tri države: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora; Tri biskupske konferencije: Hrvatska biskupska konferencija, Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, Međunarodna biskupska konferencija sv. Ćirila i Metoda. Dolaze iz 13 biskupija. Studiraju na sedam crkvenih učilišta. Specijaliziraju: crkveno pravo; fundamentalnu, dogmatsku, biblijsku, moralnu, duhovnu, liturgijsku i pastoralnu teologiju; psihologiju; crkvenu povijest i kulturna dobra Crkve; filozofiju; društvene komunikacije; pastoral obitelji i katehetiku.
Hrvatska crkva sv. Jeronima redovno je bila i do danas je ostala hrvatsko hodočasničko mjesto i središte okupljanja male hrvatske oaze u Rimu na nedjeljna euharistijska slavlja. Hrvatske svetojeronimske ustanove bile su stoljećima most između domovinske Crkve i središnjih ureda Katoličke Crkve. Sveta Stolica je često u njima tražila osobe za svoje posebne i važne poslove: prevoditelje i cenzore liturgijskih knjiga, legate u raznim diplomatskim misijama poglavito među slavenskim svijetom, savjetnike i stručnjake u mnogim crkvenim pitanjima. I danas stanoviti broj diplomatskih službenika Svete Stolice bili su u svoje vrijeme članovi Zavoda sv. Jeronima. Rimski prvosvećenici blagonaklono su gledali na ulogu i djelovanje svetojeronimskih ustanova.
Kroz 560 godina postojanja i djelovanja hrvatskih svetojeronimskih ustanova povijest bilježi i velike poteškoće kroz koje su prolazile svetojeronimske ustanove: posezanje za zavodskom imovinom, pljenidba, krađe, protjerivanja, zavisti, laži, teška ocrnjivanja. Ni danas nismo pošteđeni od nekih nevolja. Tako npr., kroz posljednja dva mjeseca mogli smo čuti i pronaći u različitim medijima neutemeljene, teške i nama nerazumljive tvrdnje o fosilnoj družini ustašoidnih bojovnika, „od kojih se neki okupljaju i oko Zavoda sv. Jeronima u Rimu“. U svetom korizmenom i uskrsnome vremenu Zapadne i Istočne Crkve, ovo nas podsjeća na poznati huškački govor i rječnik iz sredine prošloga stoljeća.
U Zavodu sv. Jeronima je uvijek bilo važno pred svim izazovima imati jasni pravac i opredjeljenje. Za nas je to bilo i ostalo Isusovo evanđelje. To je naša inspiracija, naš program i smisao svega našeg djelovanja. Božjom riječju – evanđeljem – oplemenjivati ljudsko srce i tako izgrađivati civilizaciju ljubavi. Sve to pod vidom vječnoga života, spasenja vlastite duše i dolaska u nebesku slavu, u zajedništvo sa svima svetima. Kroz molitvu i studij, razmatranje svetoga Pisma i vlastiti samoprijegor, Božanski Učitelj poučava nas svojim Duhom što nam je činiti. To je naša snaga. Mirno i vedro gledamo u budućnost.




Podijelite





O nama Raspored programa Pišite nam Proizvodnja RV Linkovi Drugi jezici Vatikanska pocetna stranica Grad Vatikan Liturgijska slavlja s Papom
Sva su autorska prava na ovoj stranici pridržana ©. Administrator / Bodovi / Zakonski uvjeti / Oglašavanje