Pocetna stranicaRadio Vatikan
Radio Vatikan   
Drugi jezici  

     Početna stranica > Crkva >  2013-06-22 18:33:20
A+ A- Ispiši ovu stranicu



Obljetnica izbora pape Pavla VI.



Svjedočanstvo Pavla VI. oživljuje u nama plamen ljubavi prema Kristu, ljubavi prema Crkvi, te zanos naviještanja Evanđelja – istaknuo je papa Franjo govoreći u subotu, 22. lipnja, u Vatikanskoj bazilici pred velikim mnoštvom hodočasnika iz brescianske biskupije, rodne biskupije pape Montinija, koji su u Rim stigli povodom 50. obljetnice njegova izbora za papu. Sveti je Otac sišao u baziliku nakon Mise koju je predvodio nadbiskup Brescie msgr. Luciano Monari.
Ljubav prema Kristu, ljubav prema Crkvi i ljubav prema čovjeku – tri su vidika koja je sluga Božji Pavao VI. snažno svjedočio, a na koje se papa Franjo osvrnuo u svojemu govoru. Te su tri riječi – rekao je Papa – temeljna, ali i zanosna obilježja Pavla VI., koji je znao u teškim godinama svjedočiti vjeru u Isusa Krista. Još uvijek, i jače nego ikada, odjekuje njegov zaziv: 'Ti si nam, Kriste, potreban'. Da, Krist je danas, kao nikada do sada, potreban današnjem čovjeku, današnjem svijetu, jer nam On, u 'pustinjama' svjetovnoga grada govori o Bogu, očituje nam Njegovo lice – napomenuo je Sveti Otac.
Papa je Franjo više puta naveo riječi Pavla VI. kako bi istaknuo njegovu ljubav prema Kristu. 'Krist! Osjećam potrebu naviještati ga, ne mogu Ga prešutjeti!', rekao je u Manili papa Montini podsjećajući da je On središte povijesti i svijeta. I papa je Franjo posebno istaknuo taj govor u Manili, ali i onaj u Nazaretu. Ti su govori za mene bili duhovna snaga, toliko su mi dobra učinili u životu! Stoga se vraćam, i ponovno se vraćam na njega, jer mi čini dobro čuti danas te riječi Pavla Šestoga – istaknuo je Sveti Otac.
Druga pouka koju nam je ostavio Pavao VI. jest njegova velika ljubav prema Crkvi, Majci koja – kako je govorio – donosi Krista i vodi do Krista. Bila je to ljubav sve do potpunoga davanja za Crkvu, nesebično, sa srcem pravoga pastira, istinskoga kršćanina, čovjeka koji je sposoban voljeti – rekao je papa Franjo, napominjući također da je Pavao VI. potpuno proživio veliku muku Crkve nakon Drugoga vatikanskog sabora, svjetla, nade i napetosti.
Papa se potom osvrnuo na razne pastoralne dokumente i spise Pavla VI., te podsjetio na pitanja koja je postavljao papa Montini. Nakon Sabora, i zahvaljujući njemu… osjeća li se Crkva više ili manje prikladna za naviještanje Evanđelja, kako bi ga uvjerljivo, slobodna duha, i djelotvorno unijela u ljudsko srce? Je li Crkva uistinu ukorijenjena u srce svijeta, ali i istodobno dostatno slobodna i neovisna kako bi pozvala svijet? – rekao je papa Franjo te podsjetio i na pitanja Pavla VI. o karitativnom djelovanju Crkve i traženju jedinstva kršćana.
Ta su pitanja upućena i našoj Crkvi, svima nama, svi smo odgovorni u davanju odgovora, - istaknuo je papa Franjo - i trebali bismo se upitati: jesmo li doista Crkva sjedinjena s Kristom, kako bismo izišli i naviještali Ga svima; također, i ponajviše onima – kako ih ja nazivam – 'životnim periferijama'; ili smo zatvoreni u sebe, u svoje skupine, u svoje malene crkvice? Ili pak volimo veliku Crkvu, Crkvu majku, Crkvu koja nas šalje u misije i daje nam da iziđemo iz sebe? – upitao je Sveti Otac te na kraju istaknuo treći vidik koji je svjedočio Pavao VI., a to je ljubav prema čovjeku.
Taj je vidik duboko povezan s Kristom, jer upravo zanos prema Bogu potiče na služenje čovjeku. U tom se smislu papa Franjo opširno osvrnuo na govor koji je Pavao VI. održao na posljednjem zasjedanju Drugoga vatikanskog sabora, a u kojemu je među ostalim istaknuo da je cijelo doktrinarno bogatstvo usmjereno na služenje čovjeku, u svim njegovim potrebama. I to toliko da se Crkva gotovo proglasila služavkom čovječanstva.
Na jučerašnji je dan, prije 50 godina, 21. lipnja 1963., na Papinsku stolicu izabran Pavao Šesti. Papa Montini, koji je prije toga bio milanski nadbiskup, vodio je Crkvu tijekom 15 godina, sve do 1978. godine, u povijesnom razdoblju koje je bilo obilježeno brojnim promjenama i društvenim napetostima s kojima se suočio temeljeći čitavo svoje učiteljstvo u Kristu.
Toga prvog ljetnog dana 1963. godine, na tisuće je osoba okupljenih na Trgu svetoga Petra dugim pljeskom pozdravilo dotadašnjega milanskog nadbiskupa, kardinala Giovannija Battistu Montinija, koji je izabrao ime Pavao Šesti. Bio je veliki štovatelj Apostola narodâ, te ga je u svojim bilješkama nazvao „prvim teologom Isusa Krista“, „on je svijetu donio Evanđelje u mjerilima univerzalnosti, kao uzor katolištva“. To je na neki način najavilo obilježje njegova papinstva, a to je evangelizacija. Pavao VI. je, naime, prvi papa koji je putovao zrakoplovom, a u 15 godina svojega papinstva posjetio je svih pet kontinenata.
Na svetkovinu svetih Petra i Pavla govorio je o zadaći koja ga očekuje. Gospodin je to htio staviti na moja jadna leđa, možda zato što su najslabija i najbolje mogu pokazati da nije On taj što želi nešto od mene, nego On meni želi pružiti svoju pomoć i svoju nazočnost, i želi djelovati u meni – koji sam slabije oruđe – kako bi pokazao Svoju moć, svoju slobodu i svoju dobrotu – istaknuo je papa Pavao Šesti.
Zaljubljen u Krista i ukorijenjen u Evanđelje, u svojoj je dugoj diplomatskoj karijeri Pavao VI. bio i zaneseni pastir. Potrebno je ući u dušu, u osjetljivost toga pape; tu je njegova velika pozornost prema čovjeku uvučenomu u modernost, u pozitivne i negativne dimenzije – rekao je u razgovoru za našu radijsku postaju msgr. Ettore Malnati, autor knjige naslovljene „Proročke geste Pavla VI.“.
Njegova glavna gesta očituje blizinu Crkve u odnosu na svijet, i to slušajući svijet, jer i svijet može Crkvu nečemu poučiti. To će poslije biti prihvaćeno u pastoralnoj konstituciji „Gaudium et Spes“ – primijetio je msgr. Malnati, te dodao kako tumačeći to Montinijevo mjerilo, možemo shvatiti sve druge geste: njegovu želju da se krene od Svete zemlje, činjenicu da je svoju tijaru darovao za siromahe, njegovu pozornost prema radnicima. I ponajviše, želju da se ne izgubi proroštvo Ivana XXIII. koji je želio Drugi vatikanski sabor.
Primijetivši potom da papa Montini nije bio 'od svijeta', nego da je 'volio svijet', msgr. Malnati je napomenuo da to ne znači imati sporan odnos sa svijetom, nego pratiti ga kao „dobri Samaritanac“ kako bi svijet dao Crkvi mogućnost da obavlja svoje poslanje nade. To znači također uočiti potrebe svijeta u odnosu na evangelizaciju i na Boga – primijetio je msgr. Malnati te istaknuo – Svijetu valja pružiti istinu: Boga i Krista.




Podijelite





O nama Raspored programa Pišite nam Proizvodnja RV Linkovi Drugi jezici Vatikanska pocetna stranica Grad Vatikan Liturgijska slavlja s Papom
Sva su autorska prava na ovoj stranici pridržana ©. Administrator / Bodovi / Zakonski uvjeti / Oglašavanje