Pocetna stranicaRadio Vatikan
Radio Vatikan   
Drugi jezici  

     Početna stranica > Crkva >  2013-06-30 19:41:44
A+ A- Ispiši ovu stranicu



Nadbiskup Srakić o ulasku Hrvatske u Europsku uniju



Jučerašnja svetkovina svetih Petra i Pavla u Hrvatskoj je obilježena posebnim slavljima u naslovnim crkvama i katedralama, ali i ređenjima novih svećenika. Danas bismo posebno istaknuli euharistijsko slavlje u osječkoj konkatedrali koje je predvodio nadbiskup metropolit Marin Srakić, uz koncelebraciju požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, srijemskog biskupa Đure Gašparovića i osječkih svećenika. Tijekom homilije nadbiskup Srakić promišljao je o ulasku i položaju Hrvatske u Europskoj uniji, a na kraju misnoga slavlja, s obzirom na skoro umirovljenje, zahvalio je vjernicima na suradnji i molitvenoj potpori.
Obilježavajući zaštitnike konkatedralne župe i nebeske zaštitnike grada Osijeka dan prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju mons. Srakić naveo je pozitivne i negativne aspekte djelovanja unije. Osvrnuo se na početke stvaranja Europske unije rekavši da je ta ideja nastala u onom dijelu Europe koji nije bio pod komunističkom vlašću te da su njezini začetnici bili političari koji su ujedinjenu Europu zamišljali na temeljima zajedničke kršćanske baštine.
Ideju o europskom ujedinjenju podupirali su ne samo pojedini kršćani i kršćanski političari, nego i pape 20. stoljeća, te bi se stoga s pravom moglo reći da je zamisao o ujedinjenju Europe kršćanskog nadahnuća, rekao je mons. Srakić i istaknuo: „Na pitanje, u Europu ili ne, odgovor je `Da!`, ali ne tako da samo čekamo nešto od Europe, nego da se na ulazak u nju ozbiljno spremamo, da mijenjamo mnoge stavove i postupke tradicionalnih i nacionalnih nedorečenosti. U Europu – da, ali ne u okljaštrenu Europu, kakvu nisu zamišljali njezini utemeljitelji".
Hrvatska oduvijek živi u okviru europske civilizacije, stoga njezino pristupanje u Europsku uniju znači samo davanje novog gospodarskog i političkog okvira toj tisućljetnoj pripadnosti europskom kulturnom i civilizacijskom krugu. No, neizbježno je pitanje koliko će nas Europa cijeniti, pitao je mons. Srakić i rekao: „Onoliko, koliko mi sami sebe budemo cijenili, i do sebe držali. U suvremeno zajedništvo europskih naroda moramo ući uspravno i dostojanstveno, ne na koljenima, svjesni da smo tijekom povijesti dali ne samo značajan obol europskoj znanosti i kulturi, nego i obrani europske civilizacije od stranih osvajača.
U tom smislu je i biskup Strossmayer još 1861. godine jasno i glasno u hrvatskom saboru poručio: ´Nužno je, da Europa već jednom pozna i prizna tko smo i što smo, da prizna, da tuđa prikrpina nismo´. U tom je smislu nužno razvijati zdravu samosvijest u našem narodu i među našim građanima, posebice kod mladeži; samosvijest koja će biti ponosna i na svoju povijesnu baštinu."
Papa u miru Benedikt XVI. upozorio je da je u Europi prisutan problematičan odnos prema vlastitoj prošlosti, rekao je mons. Srakić te primijetio da se u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj promiče nekakav čudan odnos omalovažavanja, pa i prijezira vlastite nacionalne prošlosti, jezika i kulture, a dok se s puno razumijevanja pokušava otvoriti vrijednostima izvana, istodobno se ostavlja dojam kao da se zapostavlja i odbacuje vlastite vrijednosti te se od vlastite povijesti ističe samo ono što je vrijedno žaljenja, a ne ono što je veliko i čisto.




Podijelite





O nama Raspored programa Pišite nam Proizvodnja RV Linkovi Drugi jezici Vatikanska pocetna stranica Grad Vatikan Liturgijska slavlja s Papom
Sva su autorska prava na ovoj stranici pridržana ©. Administrator / Bodovi / Zakonski uvjeti / Oglašavanje