Pocetna stranicaRadio Vatikan
Radio Vatikan   
Drugi jezici  

     Početna stranica > Crkva >  2013-07-01 20:28:01
A+ A- Ispiši ovu stranicu



O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran



RealAudioMP3 O svetkovini apostolskih prvaka Petra i Pavla, 29. lipnja, đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, u zajedništvu s požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem i srijemskim biskupom Đurom Gašparovićem predvodio je svečano misno slavlje u osječkoj konkatedrali te s Osječanima proslavio zaštitnike konkatedralne župe i grada Osijeka. U propovijedi je nadbiskup promišljao o ulasku i položaju Hrvatske u Europskoj uniji, a na kraju misnoga slavlja, s obzirom na skoro umirovljenje, zahvalio je vjernicima na suradnji i molitvenoj potpori.
Obilježavajući zaštitnike konkatedralne župe i nebeske zaštitnike grada Osijeka dan prije ulaska Hrvatske u Uniju, nadbiskup Srakić je podsjetio kako je ideja modernoga europskog zajedništva nastala u onome dijelu Europe koji nije bio pod komunističkom vlašću, a njezini začetnici bili su političari koji su ujedinjenu Europu zamišljali na temeljima zajedničke kršćanske baštine. Ideju o europskom ujedinjenju podupirali su ne samo pojedini kršćani i kršćanski političari, nego i pape 20. Stoljeća, te bi se stoga s pravom moglo reći da je zamisao o ujedinjenju Europe kršćanskog nadahnuća – kazao je nadbiskup Srakić.
Hrvatska oduvijek živi u okviru europske civilizacije, stoga njezino pristupanje u Europsku uniju znači samo davanje novoga gospodarskog i političkog okvira toj tisućljetnoj pripadnosti europskom kulturnom i civilizacijskom krugu – kazao je nadalje nadbiskup. No, neizbježno je pitanje koliko će nas Europa cijeniti. Onoliko, koliko mi sami sebe budemo cijenili, i do sebe držali. U suvremeno zajedništvo europskih naroda moramo ući uspravno i dostojanstveno, ne na koljenima, svjesni da smo tijekom povijesti dali ne samo značajan obol europskoj znanosti i kulturi, nego i obrani europske civilizacije od stranih osvajača. U tome smislu je i biskup Strossmayer još godine 1861. jasno i glasno u Hrvatskom saboru poručio: „Nužno je, da Europa već jednom pozna i prizna tko smo i što smo, da prizna, da tuđa prikrpina nismo.“
U Europi, dakle, nismo stranci. Prepoznatljivi smo po 'vlastitom imenu' po kojem nas i drugi prepoznaju, a 'prepoznati' na taj se poziv s ponosom odazivamo. Samo takvi, s vlastitim imenom i identitetom, kulturom i poviješću, možemo s drugima, u međusobnom uvažavanju i poštovanju izgrađivati novi europski dom utemeljen na istini o čovjeku. Zato nam nije svejedno kakva će nova Europa biti, hoćemo li u njoj moći prepoznati sebe, svoju prošlost i sadašnjost, ali i s povjerenjem i nadom gledati u budućnost – zaključio je nadbiskup Srakić.
U drevnom biskupijskom središtu Modrušu jučer je slavljena Sveta Misa povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a predvodio ju je gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović.
Još me moja majka naučila da prije svakog važnog početka i koraka treba staviti na sebe križ i zazvati Presveto Trojstvo: Oca, Sina i Duha Svetoga. To geslo izabrao sam na početku svoje biskupske službe, a ono se nalazi na svim važnim dokumentima hrvatske povijesti. Tako sam i prije ulaska moje domovine Hrvatske prihvatio inicijativu da se počne ovdje u Modrušu, u mjestu gdje je zajedništvo europskih naroda i država odavno sanjano, da se to obilježi svetom misom upravo u crkvi Presvetog Trojstva. Ovdje ćemo se moliti za Hrvatsku, ali i za Europsku uniju, da se odupre svim razornim silama i da ne doživi sudbini nekada slavnog Modruša čije ruševine danas gledamo – kazao je biskup Bogović. Zašto Presveto Trojstvo, zašto Modruš? Presveto Trojstvo je savršeno zajedništvo triju osoba koje se temelji na međusobnom darivanju. Tako nastaje savršeno zajedništvo: sve što pripada jednoj osobi, to pripada i drugoj – po daru. Krist je taj odnos koji je u Presvetom Trojstvu postavio kao temelj ljudskom zajedništvu i to je pravo polazište – poručio je biskup, osvrnuvši se potom na povijesno značenje Modruša. Ovdje je, naime, nekoć obranjena Europa. O tomu svjedoče gospodari Modruša Frankopani kao i modruški biskupi. Stjepan Frankopan je 1459. išao s biskupom Franjom u Mantovu kako bi dao potporu papi Piju II. u nakani da ujedini europske velikaše u borbi za spas Europe i europskog kršćanstva. Isti papa dao je Stjepanu potporu i time što je njegov Modruš iduće godine učinio biskupskim sjedištem. Nažalost, europski moćnici nisu shvatili Papin poziv, pa je za par godina (1463.) „Bosna šaptom pala“. Papa je na brzu ruku sam skupio vojsku i krenuo prema Bosni, ali uskoro umire u Anconi, prije nego se ukrcao na brod za Dubrovnik. Veliku ulogu u papinskoj brizi za spas Europe odigrao je upravo modruški biskup Nikola – podsjetio je gospićko-senjski biskup.
Danas, nakon više od pet stoljeća, ne smijemo biti poput onoga lika iz književnosti koji nije znao što bi s postignutom slobodom pa je tražio nekoga kome bi je poklonio. Takvu sliku o hrvatskoj državi njegovali su i njeguju oni koji su od početka bili protiv samostalne hrvatske države, koji i danas rade za neku drugu Hrvatsku, a ne za onu koja je nastala odvajanjem od Jugoslavije. Ona Hrvatska koja je ostvarena pod vodstvom Franje Tuđmana stekla je uvjete da uđe u Europsku uniju. Prigodom ulaska u Uniju ne smijemo zaboraviti osnove kršćanskog i ljudskog zajedništva. Ono ne postoji ako nema spremnosti za davanje i darivanje onome s kime si u zajednici. Ona je tim jača, što se taj zakon bolje ostvaruje. Moralna načela treba stavljati iznad materijalnih interesa. Kod interesa vrijedi pravo jačega, a ne načela. Te vrline smo svjedočili. Ulazeći u EU dat ćemo po njima velik prinos stabilnosti i kvaliteti europskog zajedništva – poručio je biskup Bogović.
Ljetni susret hrvatskih misionara danas je započeo u Zadru, a domaćin mu je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Uz misionare i misionarke, na susretu sudjeluju predsjednik Vijeća za misije Hrvatske biskupske konferencije hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk, nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj vlč. Antun Štefan te nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini don Ivan Štironja. Na susretu također sudjeluju i biskupijski ravnatelji Papinskih misijskih djela iz svih nad/biskupija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i djelatnici središnjih misijskih ustanova iz Zagreba i Sarajeva. Ove je godine na susret pristiglo 13 misionara i misionarki, a stigli su iz Demokratske Republike Konga, Tanzanije, Ruande, Nigerije, Kameruna, Ugande i Madagaskara.




Podijelite





O nama Raspored programa Pišite nam Proizvodnja RV Linkovi Drugi jezici Vatikanska pocetna stranica Grad Vatikan Liturgijska slavlja s Papom
Sva su autorska prava na ovoj stranici pridržana ©. Administrator / Bodovi / Zakonski uvjeti / Oglašavanje