Pocetna stranicaRadio Vatikan
Radio Vatikan   
Drugi jezici  

     Početna stranica > Crkva >  2013-07-04 19:25:05
A+ A- Ispiši ovu stranicu



Završetak biskupijskoga procesa o herojskim krepostima vijetnamskoga kardinala Van Thuâna



Nakon nešto više od dvije i pol godine, u petak, 5. srpnja 2013., završava biskupijsko ispitivanje o životu, herojskim krepostima i glasu svetosti vijetnamskoga kardinala Francoisa-Xaviera Van Thuâna, preminuloga 16. rujna 2002. godine. Zbog svoje je vjere 1975. godine zatvoren, samo nekoliko mjeseci nakon što je imenovan nadbiskupom. U zatvoru je ostao 13 godina, od kojih 9 u samici.
U petak će, nakon euharistijskoga slavlja u bazilici svetoga Antuna Padovanskoga u Rimu, biti predstavljen prijevod na talijanski jezik šest kardinalovih pastoralnih pisama, napisanih između 1968. i 1973. godine. Prijevod je uredilo Papinsko vijeće za pravdu i mir, a tiskala ga je Vatikanska nakladnička knjižara.
Na lik se kardinala Van Thuâna u razgovoru za našu radijsku postaju osvrnuo postulator dr. Waldery Hilgeman, te podsjetivši da ga je komunistički režim u Vijetnamu zatvorio bez legitimnoga postupka, istaknuo je da kardinal tijekom svih tih godina zatočeništva nije nikada zanijekao svoju vjeru, ni pristao na kompromise. On je povijesni lik za Vijetnam, jer je biskup koji je postao mučenik nade. I simbol je vijetnamskomu narodu koji još ni danas ne uživa vjersku slobodu koju bi trebao imati.
Osim toga, - napomenuo je postulator - kardinal je poznat po križu koji je nosio oko vrata, a koji je postao simbol njegova zatočeništva i njegove duhovnosti. Taj je križ, naime, sâm napravio u zatvoru, s komadićima drveta koje su mu davali njegovi stražari, a lanac je napravio od električne žice. Nastavio je nositi taj križ i kada je postao kardinal.
Na novinarovu primjedbu da se njegovo svjedočanstvo nastavilo kroz pripovijedanje, u kojemu nikada nije bilo mržnje, nikada neke ružne riječi prema onomu što se događalo, nego je to uvijek bilo snažno svjedočanstvo ljubavi, postulator je istaknuo da je kardinal bio takav pa se drugačije ponašanje nije moglo očekivati. Kada su ga njegovi zatvorski čuvali pitali hoće li ih, kada bude slobodan, ikada progoniti, i hoće li ih dati ubiti, odgovarao im je: 'Naravno da neću, ja vas volim.“ To je poruka koju je kardinal prenosio onima koji su bili njegovi „neprijatelji“ – primijetio je postulator.
Naravno, kada je bio oslobođen, duhovnost Isusa napuštenoga na križu, postala je simbol njegova djelovanja – dodao je postulator. Kada je oslobođen, predvodio je duhovne vježbe članovima Rimske kurije, i to nisu bile slučajne duhovne vježbe. Bilo je to, naime, 2000. godine, u osvit Trećega tisućljeća. Kada se na poziv Ivana Pavla II., i njegovu želju da on predvodi duhovne vježbe, kardinal iznenadio, te rekao: „Svetosti, ali ja sam bio u zatvoru, nisam teološki spreman. Što bih ja mogao reći?“, papa mu je spremno odgovorio: „Prenesite nam svoje svjedočanstvo“.
Kada papa pozove nekog biskupa da prenese svoje iskustvo, zapravo ga na neki način poziva da učini da to iskustvo postane crkveno učiteljstvo. Predvodio je te duhovne vježbe, a razmišljanja su objavljena, i knjiga je postala uspješnica – rekao je postulator dr. Hilgeman te dodao da ona sažima duhovnost kardinala Van Thuâna, koja se rađa iz njegova trpljenja i napuštenosti u zatvoru.
Kardinal Peter Turkson, predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir, koji će predstaviti inicijative u okviru završetka biskupijskoga postupka, istaknuo je riječi koje najbolje opisuju svjedočanstvo kardinala Van Thuâna. „Gaudium et spes“ naslov je važnoga saborskog dokumenta, a to su i riječi koje je kardinal želio imati na svojemu biskupskom grbu – rekao je kardinal Turkson. Gaudium et spes, za njega su, kao i za njegove vjernike, oduvijek bile želja za propovijedanjem Evanđelja, iskustvo kršćanina, kao i izvor nade za njegov puk. Kršćani su prije svega pozvani na iskustvo radosti u vjeri kako bi ju mogli prenositi kao izvor nade za druge – istaknuo je kardinal Turkson.
Podsjetimo na kraju da je kardinal Van Thuân, na treći liturgijski spomendan blaženoga Alojzija Stepinca, 10. veljače 2001. godine, u Hrvatskoj crkvi svetoga Jeronima u Rimu predvodio Svetu Misu te u propovijedi istaknuo da je i kardinal Stepinac oprostio i nacistima i komunistima – kako je rekao, te dodao da je kardinalovu svetost priznao čak i Tito. Znajući da bi tisuće ljudi svakodnevno hodočastile u Stepinčevo rodno mjesto Krašić, Tito je dopustio da kardinal bude pokopan u Zagrebačkoj katedrali kako bi u velikome gradu neprimjetnije prošao dolazak velikog broja vjernika – istaknuo je u svojoj propovijedi kardinal Van Thuân.




Podijelite





O nama Raspored programa Pišite nam Proizvodnja RV Linkovi Drugi jezici Vatikanska pocetna stranica Grad Vatikan Liturgijska slavlja s Papom
Sva su autorska prava na ovoj stranici pridržana ©. Administrator / Bodovi / Zakonski uvjeti / Oglašavanje