Pocetna stranicaRadio Vatikan
Radio Vatikan   
Drugi jezici  

     Početna stranica > Kultura i društvo  >  2013-07-30 18:41:22
A+ A- Ispiši ovu stranicu



Recenzija knjige - Božica Bartovčak



Michael D. O'Brien, autor je knjige Očeva pripovijest, Izdala ju je renomirana katolička izdavačka kuća iz Splita, Verbum. O knjizi govori Božica Bartovčak: 00:07:16:46
Ne bi li vas nešto rashladilo u doba ljetnih sparnih vrućina, jeste li ikad pomislili da bi to mogla biti knjiga. Udubljujući se u sadržaj, događa se da vas prolazi jeza, drhtanje i ledeni zrak koji se magli… Zaleđena prostranstva Kanade zimi ili slično tomu bespuća sibirske tajge… Takvi pejzaži konstanta su romana čuvenog, diljem svijeta prevođenog i etabliranog kršćanskog pisca već vrlo udomaćenog na hrvatskoj književnoj sceni kršćansko-katoličkog usmjerenja Michaela O'Briena.
Očeva pripovijest jest poveći roman od 995 stranica podijeljen u četiri dijela sa svakim od po desetak poglavlja. Da, knjiga je pozamašna, ali čitatelji, navikli na nekoliko tomova Tolkinova Gospodara Prstenova, čiji je O'Brien osobiti ljubitelj, ne će predstavljati problem tim više što se radnja vrlo vješto plete i raspleće, ne u zapletima i raspletima zakučastih trilerovskih ili krimi situacija, nego u nevjerojatnim svakidašnjim događajima koji prate putnika u nepoznato, te se sa svakim gradom i etapama puta upoznajemo i sa samim glavnim likom u reminiscencijama od njegova djetinjstva, mladosti, ljubavi, braka, pa i smrti kao i sa svim onim slučajnim i takozvanim prolaznicima koji čine strukturu i konstrukciju tog, u trećem licu ispričanog života, rekli bismo, sasvim običnog sredovječnog knjižara, oca dvojice sinova.
Svatko tko se ikad susreo s nekim od romana našeg pisca od Posljednjih vremena, Pomrčine Sunca, Sofijine kuće ili pak hrvatske tematike Otoka svijeta, znat će da je riječ o vrsnoj književnoj forma koja njeguje svoj odnos sa čitateljem te gotovo koristi svijet imaginacije kao svoju propovjedaonicu, no ne kako bi docirao i upozoravao, nego kako bi primjerom osposobio čitatelja da promišlja o vlastitim stavovima, o sebi samome, o tijeku svojeg života i o tome što sad… kad smo već došli do ove točke.
To se pita i sam Aleksandar Graham misleći da je došao do kraja svojeg životnog puta jer je u svojem malom gradiću, gdje su rođeni i odrasli svi njegovi predci, baš kao i on, osmislio i zaokružio sav svoj život i gotovo je nemoguće da bi Bog od njega išta više tražio, te je svojom molitvom, upućenom pri kraju jednog zimskog predvečerja – Učini sa mnom što god želiš – Bog doslovce tako i shvatio.
Što će se sve događati, kako i koga ćete upoznati na tim valovima jednostavne i aktivne napetosti koja tjera da se doznaje i doseže sve više naprijed, odlika je ovoga vrsnog pisca koji drži čitatelja u hlapljivom čitalačkom adrenalinu, sposobnog da nas zaustavi, pouči, nagradi i obaspe intenzivnim emotivnim erupcijama ne naglašavajući toliko pripovjedačko umijeće koliko razmišljanje i promišljanje o liku, ali i o nama samima kako bismo se snašli, što bismo učinili, zašto bismo ovo ili ono… Takva umjetnička vještina držanja čitateljeve pažnje, obuzima ga posve te se minuciozno isklesan izričaj i odmjeren književni duktus poklapa s pitkošću teksta takvim intenzitetom da se glavni motiv djela, a toliko smijemo otkriti, potraga za sinom – doima sporednim kolosijekom do kojega ćemo svakako doći, ali moramo se zadržati kod ove stanice, kod onoga trga, kod one djevojke, s onim vozačem i sl.
Obilje likova, koji kako smo spomenuli drže konstrukciju, nisu samo obični likovi-potpornji, nego osobe, čiji su profili katkad odbojni, teški, sudbine ozbiljne, odnosi zamorni, ali oni su tu u našim životima, pokraj njih prolazimo, zaustavljaju nas, pitaju, mole… Alex se zaustavlja, pruža ruke, tješi, krijepi, opaža, biva ranjen, opečen, umoran, očaran, pokoran, raskajan, malodušan, jadan, ponižen, opljačkan, utamničen, bačen u rupu, gotovo mrtav…
U gradnji radnje sudjeluju paralelne književne refleksije na odnose Istoka i Zapada kroz povijesnu perspektivu oktobarske revolucije i sve što je ona donijela za ruski narod i Crkvu te razvoj zapadne kulture pod utjecajem ljevičarskih filozofsko-ideoloških materijalističkih usmjerenja pod vidom slobode i demokracije ali koja jednako podmuklo zarubljuje i osiromašuje čovjeka a da on to i ne primjećuje. Jedno od takvih sinkretističkih duhovnih pravaca zavodi i manipulira mladim intelektualcima na prestižnim britanskim sveučilištima, no pisac tom vidu zla ne dopušta razgranatost niti tumačenja, pa je minorni trag kroz oblikovanje radnje tek usputan ali dovoljan da preokrene tijek života u pogrešnom smjeru, a za povratak na pravi put potrebna je iznimna energija, samopouzdanje i duhovna jakost usidrena u Bogu koga navješćuju Crkve utemeljene na Kristu.
Promatrajući duhovno-vjerski aspekt djela pričinja se kako on raste iz jednostavne pobožnosti malog čovjeka prema grandioznim iskustvima vjernika koji je doživio osobni susret s Bogom pa ga ni teške nevolje, patnja i gubitci ne mogu odvratiti od dojma da je sve oko njega dar i nezaslužena Božja ljubav pa čak i onda kad se izranjeno tijelo u polusvijesti nađe na ledenom podu pokraj isto takvog Mučenika. Zapravo patnja i ljubav, ljubav i patnja lijeva su i desna klijetka raskoljenog srca koje je jedino cijelo onda kada je slomljeno – kako opisuje Aglaja proživljenu mudrost svoje majke koja je krvavim koljenima i izgorenim dlanovima spašavala svete ikone ispod plamena boljševičkog ikonoklasta. Malodušje, strah i ogorčenost glavni su i jedini proizvodi što ga zlo stavlja pred čovjeka u njegovu odnosu s Bogom. Oni se ustrajnom molitvom, vjerom i predanjem uspješno pobjeđuju.
U brojnosti slika i simbola koji prožimaju sav tijek radnje spomenimo pticu vodomar, halcyon ili zimorodok čiji pojavak kroz roman nosi iznimnu simboliku preporođenja. Osobitost također upotpunjuju lokaliteti rijeka, jezera, planine i barke, brodića ili lađe… Sveobuhvatnost stvorenog u jedinstvenom je poklonu Stvoritelju.
Možemo za kraj samo ponoviti i poželjeti riječi biskupa mostarsko-duvanjskog dr. Ratka Perića koji je pri predstavljanju knjige istog autora nobelovskih razmjera Otok svijeta godine 2012. poželio da doživi uprizorenje baš kao i ova iznimno filmična odiseja. Izniman izdavački pothvat nakladnika Verbum iz Splita nuka da se istakne ime prevoditelja Mije Pavića kao i izvršne urednice Ljiljane Jurinović. Na valovima Radio Marije u 13 sati svakoga se dana čitaju odlomci ove izuzetne knjige.




Podijelite





O nama Raspored programa Pišite nam Proizvodnja RV Linkovi Drugi jezici Vatikanska pocetna stranica Grad Vatikan Liturgijska slavlja s Papom
Sva su autorska prava na ovoj stranici pridržana ©. Administrator / Bodovi / Zakonski uvjeti / Oglašavanje