Pocetna stranicaRadio Vatikan
Radio Vatikan   
Drugi jezici  

     Početna stranica > Crkva >  2014-04-17 18:00:06
A+ A- Ispiši ovu stranicu



Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Neno Kužina



RealAudioMP3 "Svećenik ne može biti podvojena osoba: službeno jedno, privatno drugo. U njemu se život i služba moraju srasti i biti jedno. Svećenik po zvanju nosi u duši dramu Crkve i dramu ljudi. Jer njegova je osoba označena neizbrisivim biljegom Isusa koji ga je polaganjem ruku uveo u svoje svećeništvo kojemu je oltar na križu. Stoga je razumljivo kako je pitanje svećenika silno ozbiljno", poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u propovijedi Mise posvete ulja u katedrali Sv. Stošije u Zadru, nastavivši kako svećenik ne naviješta svoju vjeru i svoja moralna načela, nego vjeru Crkve i njena moralna načela!
Dubrovački biskup Mate Uzinić istaknuo je kako zadaća svećenika – biti blagovjesnici radosne vijesti – nikad nije bila laka. „Koliko god je čovjek našeg vremena napredovao, nije se uspio osloboditi siromaštva, sužanjstva, slijepila i potlačenosti. Dapače, čini se da je sve to uspio samo povećati. I dalje živimo u vremenu siromaštva, kako onog materijalnog, tako još i više onog duhovnog, osobito moralnog koje je konačni uzrok mnogim problemima koji tište naše društvo, a i Crkvu. Nastavio je: „Znam da nas je strah, da moramo u svojoj glavi razbiti mnoga ograničenja koja smo izgradili svojim odgojem, stilom života, tradicijom, pa čak i one koji su dio tisućljetnog nasljeđa Crkve, a ne pripadaju biti evanđeoske poruke. I znam da ćemo ponekad zbog toga, kao i Gospodin, morati završiti na križu.“
Misu posvete ulja u gospićkoj katedrali biskup Mile Bogović predvodio je na Veliku srijedu. Predstavivši svoju poslanicu podsjetio je na teškoće u ovom vremenu u kome su svećenici navjestitelji riječi Božje, blagovjesnici. Osvrnuo se na umiranje sela, seljenje ustanova, smanjivanje razreda i gašenje škola te na širenje osjećaja beznađa i bespomoćnosti. Kako u tim prilikama biti blagovjesnikom, zapitao se biskup, a prenijela IKA. Ohrabrio je kako ima dosta svjetla u ovom svijetu, dobrote kojoj se treba radovati, programa koje treba podržati, osoba i ustanova koje ustrajno rade svoj posao na korist društva, naroda i države.
Poruke koje upućuju hrvatski (nad)biskupi izražavaju zabrinutost, ali i ohrabrenja katoličkom puku i svim ljudima dobre volje da ne klonu, nego da svoje teškoće gledaju i žive u svjetlu vjere i nadi uskrsnuća.
U komentaru pod naslovom "Uskrsni ispit savjesti" glavni urednik „Glasa Koncila“ mons. Ivan Miklenić primjećuje da je mnogo razloga da se na svim razinama kršćanstva u Hrvatskoj napravi iskreni, smireni i ponizni ispit savjesti, a glavni je razlog to što hrvatski građani kršćani, osobito katolici, ne smiju bježati od svoje osobne odgovornosti za cjelokupno stanje u suvremenom hrvatskom društvu.
Komentator upozorava da su građani vjernici odgovorni za hrvatsko društvo i državu i kao građani i, specifično, kao vjernici.
Uza sve različitosti, podjele i teškoće, uza sav kukolj na poljima društva, pozvani smo biti suradnici prvoga dana novog tjedna stvaranja. Svjedok Kristova uskrsnuća ne gubi nadu u pravednost, slobodu, mir, ni tamo gdje dominira nepravda, zarobljenost i sukobi, pa ni u situacijama gdje se čini da je izgubljen svaki razlog nade", ističe splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Nastavlja kako se život ne iscrpljuje samo u onome što možemo vidjeti, mjeriti ili novcem platiti. Više od ekonomskog oporavka, naglašava splitsko-makarski nadbiskup, potrebno je moralno uskrsnuće, da bismo mogli svatko sa svoje strane reanimirati našu zamrlu nadu. Pozvani smo biti odvjetnici-branitelji života, smisla i ljudskosti u društvu koje zna biti nehumano i u kojem se na različite načine mogu ignorirati i pokapati živi. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u svojoj poruci ističe: "Sve više ima onih koje razočaranja društvenim događajima u nas razdiru do osjećaja bespomoćnosti i malodušnosti. Stoga je potrebno mijenjati način razmišljanja i djelovanja na području rada, ekonomije i politike u promicanju društva koje nije samo mnoštvo pojedinaca, nego solidarna zajednica, u promicanju takvih društvenih odnosa gdje nisu na prvom mjestu uski sebični interesi pojedinaca ili skupina, nerijetko dobro zaštićenih od nositelja vlasti, nego opće dobro cjelokupne društvene i državne zajednice".




Podijelite





O nama Raspored programa Pišite nam Proizvodnja RV Linkovi Drugi jezici Vatikanska pocetna stranica Grad Vatikan Liturgijska slavlja s Papom
Sva su autorska prava na ovoj stranici pridržana ©. Administrator / Bodovi / Zakonski uvjeti / Oglašavanje