Pocetna stranicaRadio Vatikan
Radio Vatikan   
Drugi jezici  

     Početna stranica > Kultura i društvo  >  2014-06-07 18:21:19
A+ A- Ispiši ovu stranicu



Kardinal Antonio Maria Vegliò o dušobrižništvu Roma



Romski narod spada u jednu od najranjivijih, odnosno najslabije zaštićenih društvenih kategorija. Istaknuo je to papa Franjo susrevši se sa sudionicima Svjetskoga susreta posvećenog pastoralu cigana, koji je prošlih dana u Vatikanu organiziralo Papinsko vijeće za dušobrižništvo selilaca i putnika. To su osobe koje imaju najslabiju zaštitu – istaknuo je Papa te dodao – stoga padaju u klopku iskorištavanja, prisilnoga prosjačenja i raznih oblika zlorabljenja.
Kardinal Antonio Maria Vegliò, predsjednik spomenutoga vijeća, osvrnuo se u razgovoru za našu radijsku postaju na taj skup, koji je završio 6. lipnja, te kazao da je njegova svrha bila razmatranje pastoralnoga zauzimanja Crkve u korist ciganskih naroda, te priprema obilježavanja 50. obljetnice pohoda Pavla VI. ciganima okupljenima na međunarodnom hodočašću u Pomeziji, 1965. godine. Taj je papin pohod obilježio posebno otvaranje Crkve prema tom narodu – primijetio je kardinal.
U društvenoj stvarnosti koja se mijenja, i pastoralu su cigana potrebne nove pastoralne strategije, novi putovi i metode primjerene prilikama – primijetio je kardinal te dodao da u tomu mnogo pomažu upute pape Franje iz apostolske pobudnice 'Evangelii gaudium', o naviještanju Evanđelja u današnjem svijetu.
Osvrnuvši se potom na Papine riječi da Romi, bez integracije u društvo, ostaju i dalje osjetljiva društvena kategorija, kardinal Vegliò je napomenuo da mnogi od njih još uvijek žive u krajnjem siromaštvu, u privremenim stanovima bez pitke vode i struje, s gospodarskim problemima otežanima krizom, u teškoćama što se tiče pristupa redovnoj zdravstvenoj skrbi, kao i na području rada.
U temelju su tog siromaštva i drugi čimbenici koji snažno utječu, kao što je kulturalna različitost i nedostatno obrazovanje, što dovodi do njihove diskriminacije – primijetio je kardinal te kazao da, primjerice, u Europi, polovica romske djece nije nikada išla u školu, a 50% odraslih je nepismeno. To ih, iako su europski građani, isključuje iz društvenoga tkiva, i iz političke i kulturne rasprave. Stoga je na tom putu potrebno uključiti sve ljude. Ali, i romski narod ima pružiti svoju djelotvornu i dosljednu suradnju, kako bi bio dostojno smješten u tkivo društva.
Što se pak tiče uloge Crkve, kardinal je rekao da je zadaća Crkve donijeti tom narodu Evanđelje. To znači naviještati Isusovo ime, ali i suočiti se s različitim izazovima na koje se nailazi, kao što je rekao i papa Franjo. U slučaju cigana, to znači poduprijeti njihov put integracije, koji prolazi kroz obrazovanje, zdravlje, rad i smještaj. Sve to valja raditi u suradnji s udrugama, te građanskim tijelima i vlastima, kako bi se ostvarila društvena dinamika u kojoj različite kulture mogu živjeti zajedno.
Istaknuvši potom da se na europskoj razini ulažu veliki napori, kardinal je primijetio da su važna dva vidika. Najprije, bilo bi dobro da se sve te akcije ostvaruju u suradnji s njihovim predstavnicima, koji su uključeni u razna povjerenstva. Često radimo nešto za njih, ali bez njih – primijetio je kardinal. I drugo, te bi odluke trebale prihvatiti nacionalne vlasti, te ih razviti na lokalnoj razini.
Na novinarov upit o povijesnom posjetu Pavla VI. Romima okupljenima u Pomeziji, kardinal je istaknuo da je taj posjet označio veću blizinu Crkve i romskoga naroda. I danas su aktualne riječi koje je Pavao VI. izrekao toga dana: 'Vi u Crkvi niste na rubu, nego ste, s određenoga stajališta, u središtu, u srcu Crkve'. Zapravo, bili su ponajviše u srcu Pavla VI., prvosvećenika Crkve koja je tada počinjala tom narodu posvećivati posebnu pozornost – dodao je kardinal te primijetio da je obljetnica uvijek prigoda za pogled unatrag, za razmatranje učinjenoga, za procjenu sadašnjosti, ali ponajviše kako bi se mislilo na budućnost, tražeći prikladne odgovore.
Kardinal je Vegliò na kraju spomenuo da je posebni pastoral za Rome danas dobro uređen u 24 zemlje u svijetu, i to ponajviše u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu i Argentini, te Indiji i Bangladešu. Među njima ima i svećeničkih i redovničkih zvanja, i u ovom ih je trenutku oko 170, a tu se razvijaju i uzori svetosti. Osim blaženoga Zeffirina Giméneza, u ovom su trenutku u tijeku postupci za beatifikaciju poradi mučeništva još dvoje cigana: Emilije Fernández i Juana Ramóna Gila – istaknuo je na kraju kardinal Vegliò.




Podijelite





O nama Raspored programa Pišite nam Proizvodnja RV Linkovi Drugi jezici Vatikanska pocetna stranica Grad Vatikan Liturgijska slavlja s Papom
Sva su autorska prava na ovoj stranici pridržana ©. Administrator / Bodovi / Zakonski uvjeti / Oglašavanje