Pocetna stranicaRadio Vatikan
Radio Vatikan   
Drugi jezici  

     Početna stranica > Pravda i mir >  2014-07-02 18:42:42
A+ A- Ispiši ovu stranicu



O stotoj godišnjici početka Prvoga svjetskog rata - govori Marito Mihovil Letica



O stotoj godišnjici početka Prvoga svjetskog rata, o njegovim uzrocima i posljedicama, o značaju toga rata u kontekstu svjetske i hrvatske povijesti – pripremio i govori Marito Mihovil Letica. RealAudioMP3
Protekloga je tjedna u Hrvatskoj, Europi i svijetu obilježena stogodišnjica izbijanja Prvoga svjetskog rata. Za početak toga sukoba svjetskih razmjera, koji je isprva nazivan »Velikim ratom«, uvriježeno se uzima sarajevski atentat izveden 28. lipnja 1914., kada je Gavrilo Princip hitcima iz samokresa ustrijelio austrougarskoga prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu trudnu suprugu Sofiju. Taj događaj izaziva još uvijek gorljive raspre i žučljive kontroverzije. Dok atentatora Principa većina svijeta smatra teroristom, veliki dio njegovih sunarodnjaka drži ga revolucionarom, slobodarom, junakom, svojevrsnom nacionalnom ikonom.
Značajnim biva spomenuti da je na stotu godišnjicu tog atentata, kojim je užgana bačva baruta Prvoga svjetskog rata, Bečka filharmonija održala svečani koncert u sarajevskoj Vijećnici, u nazočnosti brojnih europskih političara i drugih uglednika. Pritom je direktor Bečke filharmonije Clemens Hellsberg istaknuo kako se Filharmonija u veličanstvenoj Vijećnici nije okupila samo zbog koncerta nego i stoga što je Vijećnica simbol Sarajeva, a Sarajevo simbol Europe i mjesto koje odvajkada bijaše susretište Istoka i Zapada. Rečeni su koncert prenosile mnoge europske televizije. S druge je strane u Istočnome Sarajevu, dijelu Bosne i Hercegovine koji pripao je Republici Srpskoj, svečano otkriven spomenik Gavrilu Principu. To je službeno učinio član predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, koji je u prigodnoj besjedi zaželio atentatoru Principu – inače ubojici što nije držao nedopustivim i zazornim ustrijeliti damu u blagoslovljenu stanju – dobrodošlicu u Istočno Sarajevo, izjavivši: »Danas se s posebnim ponosom prisjećamo Gavrila Principa koji je na Vidovdan prije stotinu godina ubio okupatora Franju Ferdinanda u ovoj zemlji, želeći da osigura slobodu svom narodu i svima koji zajedno s nama žive.«
Treba istaknuti da smrtonosni pucnji instruiranog i instrumentaliziranog dvadesetogodišnjaka Gavrila Principa, koji se smatrao jugoslavenskim nacionalistom, bijahu samo okidač za umnogome zategnute odnose što već dugo su vladali između tadašnja dva suprotstavljena i neprijateljski nastrojena bloka velikih svjetskih, imperijalističkih sila; od kojih su jedni, nezadovoljni postojećim stanjem, nastojali steći kolonije i time svjetski utjecaj, a drugi su svoj postojeći imperij htjeli sačuvati te ga po mogućnosti učvrstiti i proširiti. Drugim riječima, atentat što ga je izveo Gavrilo Princip bijaše samo povod, a nikako uzrok izbijanja Prvoga svjetskog rata.
Dotični je rat, prema nekim podatcima, odnio gotovo 40 milijuna žrtava, bilo vojnih bilo civilnih. Od toga je velik broj njih podlegao gladi, iscrpljenosti, bolesti odnosno različitim epidemijama, poglavito tzv. »španjolskoj gripi«. Premda se na području Hrvatske nisu u Prvome svjetskom ratu odvijale ratne operacije, izuzev nekoliko pomorskih bitaka u hrvatskome dijelu Jadrana – ipak je na ratištima, frontovima od Soče do Galicije poginulo od 1914. do 1918. gotovo 140.000 vojnika iz Hrvatske, a k tome je oko 110.000 žitelja Hrvatske, uglavnom civila, umrlo od gladi te raznih bolesti. Makar je riječ o približnim podatcima, jer točnih nema, jasno je da Prvi svjetski rat imamo smatrati značajnim dijelom ne samo svjetske nego i hrvatske povijesti. Jer posljedice Prvoga svjetskog rata bijahu za Hrvate goleme i dalekosežne.
Podsjetimo se: dotični je svjetski sukob dokinuo i poslao u povijest četiri carstva: Austro-Ugarsku, Njemačko Carstvo, Carsku Rusiju i Osmanlijsko Carstvo. Na razvalinama tih imperija nastalo je mnoštvo novih država, među inima i jugoslavenska državna zajednica, u koju je pristupila i Hrvatska, dotadašnja sastavnica Austro-Ugarske. Znakovit je podatak da Hrvatska 1918., poslije 700 godina, ostade bez Sabora, svojevrsnoga zaloga i znamena svoje državnosti. Na to što su za Hrvatsku i Hrvate značile monarhistička i komunistička Jugoslavija, nije ni moguće a ni potrebno u ovome prilogu posebno podsjećati – dovoljno je uvidjeti da Prvim je svjetskim ratom uvelike promijenjena geopolitička slika Europe i svijeta, te da je nezadovoljstvo geopolitičkim posljedicama Prvoga svjetskog rata izazvalo već nakon dva desetljeća Drugi svjetski rat. Iako su Prvi svjetski rat, uz već spomenuti naziv »Veliki rat«, nazivali »Ratom koji će okončati sve ratove«, pokazalo se to posve pogrešnim predviđanjem. Napetosti što ostale su iza Prvoga svjetskog rata nisu smirene ni 1945. godine. Naime, možemo s pravom ustanoviti da je Domovinski rat u Hrvatskoj, koji je pobjedonosno okončan prije 19 godina, oslobodio Hrvate nepovoljnih i štetnih versajskih aranžmana, što nastali su godinu-dvije po okončanju Prvoga svjetskog rata.
Sukladno svemu navedenome, svjetska javnost raznim manifestacijama obilježava stotu godišnjicu početka Prvoga svjetskog rata. Dobro je i pohvalno što u tome ne zaostaje ni Republika Hrvatska. Spomenut ću samo neke manifestacije koje su se već zbile ili će ove godine tim povodom tek biti upriličene u našoj kulturnoj sredini. Matica hrvatska je 22. svibnja organizirala okrugli stol s temom »Prvi svjetski rat – ključ za razumijevanje povijesti 20. stoljeća«, a za mjesec studeni planiran je znanstveni skup pod nazivom »Prvi svjetski rat i Zagreb«, u organizaciji Grada Zagreba i Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Valja podsjetiti da je središnja svečanost obilježavanja stote godišnjice izbijanja Prvoga svjetskog rata počela izložbom »Prvi svjetski rat i avangardna umjetnost: Dekonstrukcija – konstrukcija«, koja je 26. lipnja otvorena u Muzeju suvremene umjetnosti. K tome treba spomenuti da u Muzeju suvremene umjetnosti nije upriličena samo izložba nego i dvodnevna međunarodna konferencija na tu temu. Izložba predstavlja futurističke, dadaističke, zenitističke, nadrealističke i druge publikacije, a predočeni su i kolaži te grafička djela umjetnika koji bijahu pripadnicima avangardnih pokreta. Posjetiteljima je na uvid prvi put podastrto 18 futurističkih manifesta, uz iscrpne sažetke na hrvatskome jeziku.
Zanimljivo je da izraz »avangarda« – koji ponajvećma povezujemo s umjetničkim pokretima što vlastitim pogledima, stilovima i tehnikama nastoje isprednjačiti ispred svojega vremena – dohodi upravo iz vojnoga nazivlja. Naime, francuska riječ »avant-garde« znači zapravo ′prethodnica, predstraža′ i odnosi se na elitne postrojbe koje idu ispred glavnine vlastite vojske.
Bilo bi uistinu dobro i poželjno da vojske u hrvatskoj i svjetskoj povijesti ubuduće nemaju glavnu riječ, da ne prednjače, da ne budu, recimo to tako, »avangarda«. Obilježavajući stogodišnjicu izbijanja Prvoga svjetskog rata, zaželimo da taj rat bude zapisan kao prvi i ujedno pretposljednji svjetski sukob. Bogu hvala što među onim narodima unutar Europske zajednice koji prije stotinu godina bijahu ljuti i zakrvljeni neprijatelji, danas vlada mir i osjećaj zajedništva. Neka takvo zajedništvo zaživi i u Sarajevu. Ako tome ne mogu ili pak ne žele doprinijeti uskogrudni političari i tendenciozni povjesničari, ostaje nam gorljiva nada da će oko te namisli marno nastojati vjerske zajednice: u najboljemu duhu bratstva, ekumenizma, međureligijskoga dijaloga.




Podijelite





O nama Raspored programa Pišite nam Proizvodnja RV Linkovi Drugi jezici Vatikanska pocetna stranica Grad Vatikan Liturgijska slavlja s Papom
Sva su autorska prava na ovoj stranici pridržana ©. Administrator / Bodovi / Zakonski uvjeti / Oglašavanje