Crkva danas slavi suza štitnike Europe sv. Ćirila i Metoda

Svjedočanstvo svetih Ćirila i Metoda, velikih apostola Slavena – prema papi Ivanu Pavlu II. – predstavlja snažan poziv na ponovno otkrivanje korijena europskoga identiteta. Crkva danas slavi blagdan svetih Ćirila i Metoda, suzaštitnika Europe, koje je Sveti Otac nazvao velikim apostolima Slavena. U toj je prigodi danas u 18.00 sati započela sveta Misa u rimskoj Bazilici svetoga Klementa, u kojoj se čuvaju posmrtni ostaci svetoga Ćirila, a služi ju apostolski nuncij Dominik Hrusovsky. Papa Ivan Pavao II. je, podsjetimo, 1980. godine svete Ćirila i Metoda proglasio suzaštitnicima Europe, zajedno sa svetim Benediktom. Njima je poslije dodao, 1999. godine, tri žene: svetu Katarinu Siensku, svetu Brigitu Švedsku i svetu Terezu Benediktu od Križa, odnosno Edith Stein. Braća Ćiril i Metod rođeni su u Solunu početkom IX. stoljeća. Njihov je otac bio visoki časnik, te im je želio blistavu karijeru, ali su braća krenula drugim putom. Privlači ih samostanski život i žele se posvetiti učenju i molitvi u tišini i miru male ćelije. Ali, i njihove zamisli kratko traju, jer ih Crkva šalje u misije među slavenske narode. Od toga ih trenutka, napor, protivnosti, optužbe i progoni više nisu napuštali, ali njihov je cilj samo jedan: naviještati Krista slavenskim narodima. Preveli su stoga Bibliju i slavili liturgiju na slavenskome jeziku. Apostolskim pismom 'Egregiae virtutis', papa Ivan Pavao II. proglašava ih zaštitnicima Europe, jer – kako je istaknu o – Ćiril i Metod smatraju se ne samo apostolima Slavena, već i očevima kulture među svim tim narodima. Sveti je Otac, osim toga, podsjetio da je Europa plod djelovanja dviju struja kršćanskih tradicija; one zapadne, koju je širio posebice sveti Benedikt, i one istočne koju su promicali Ćiril i Metod. Sveti Otac završava pismo sa željom da nestane ono što dijeli Crkve, narode i nacije; a različitost tradicijâ i kulturâ neka pokažu, naprotiv, međusobno upotpunjavanje zajedničkoga bogatstva.