Papa Benedikt XVI. preuzeo rimsku katedralu

Jučer je popodne, u 17.30 sati, papa Benedikt XVI. prvi put pohodio rimsku katedralu, Baziliku posvećenu Presvetome Spasitelju te svetima Ivanu Krstitelju i Evanđelistu u Lateranu, "majku i glavu svim crkvama u Gradu i svijetu", gdje su ga dočekali vjernici Rimske biskupije. Na početku svečanosti, a prije ustoličenja na katedru rimskoga biskupa, Svetoga je Oca dočekao i pozdravio kardinal Camillo Ruini, vikar za grad Rim, te izrazio radost Crkve u Rimu zbog dolaska novoga Pastira. Potom su papi Benediktu XVI. izrazili poslušnost predstavnici Crkve u Rimu, među kojima je, među ostalima, bio kardinal vikar Camillo Ruini, zatim dva svećenika, dva đakona, jedan redovnik i jedna redovnica, dvoje laika, te dvoje novokrizmanika. Na svetoj su Misi koncelebrirali kardinali, članovi Biskupskoga vijeća Rimske biskupije, te članovi Vijeća župnikâ, kao predstavnici svih svećenikâ. Zbog vrlo velikoga mnoštva vjernika, brojni su vjernici svečanost pratili na velikim video zaslonima postavljenima na trgu ispred bazilike.
Ovaj dan, kad mogu prvi put sjesti na Stolicu Rimskog biskupa kao Petrov nasljednik – kazao je novi Papa u propovijedi te istaknuo – to se je zbilo upravo na dan kad Crkva u Italiji slavi svetkovinu Uzašašća Gospodnjega. Središte ovoga dana je Krist. Zahvaljujući Kristu, otajstvu njegova Uzašašća, možemo razumjeti značenje pojma Katedre, što je na svoj način simbol vlasti i biskupske odgovornosti, rekao je Sveti Otac na početku svoje propovijedi. Ova svetkovina ne znači, kazao je Sveti Otac, da je Krist otišao daleko od ljudi i svijeta. Kristovo Uzašašće nije putovanje kroz svemir prema zvijezdama; jer, i zvijezde su sastavljene od fizičkih elemenata kao i zemlja. Uzašašće Kristovo, nastavio je Sveti Otac, znači da on više ne pripada ovome raspadljivom svijetu i smrti koji uvjetuju naš život. Budući da Bog obuhvaća i podržava cijeli svemir, Uzašašće Gospodinovo znači da se Krist nije udaljio od nas, nego da je sad, zahvaljujući svojem - biti s Ocem - blizu svakom od nas, zauvijek. Svatko od nas mu se može obratiti s «ti»; svatko ga može zvati. Gospodin se nalazi na dohvatu našeg glasa. Duhovno se možemo udaljiti od Njega. Možemo živjeti okrećući mu leđa, ali On nas uvijek očekuje, uvijek nam je blizu, rekao je Sveti Otac u propovijedi. U liturgijskim čitanjima, Gospodin je obećao učenicima svog Svetog Duha i da će Duh Sveti biti njihova «snaga»; u Evanđelju se govori da će ih uvesti u potpunu Istinu. Isus ih je nazvao svjedocima. Uskrsli Krist treba svjedoke, one koji su živjeli s njim, koji su ga poznavali. Crkva je utemeljena na svjedocima, počevši od svetog Petra i drugih apostola. Ovaj sklad svjedočenja, nastavio je Sveti Otac, ima svoju definiranu strukturu: apostolskim nasljednicima, to jest biskupima, pripada odgovornost da neprestano oživotvoruju ova svjedočenja. U sakramentu biskupskog ređenja oni dobivaju vlast i potrebnu milost za tu službu. Petrovom nasljedniku pripada posebna zadaća. Petar je prvi, u ime svih apostola ispovjedio vjeru: «Ti si Krist, Sin Boga živoga». Ovo je zadaća svih Petrovih nasljednika: prednjačiti u ispovijedanju vjere u Krista, Sina Boga živoga. Rimska Katedra je prije svega Katedra ovog vjerovanja. S ove stolice, biskup Rima ima obvezu neprestano ponavljati: Dominus Jesus «Isus je Gospodin». Petrova stolica obvezuje, one koji na njoj sjede govoriti kao i sv. Petar: «Gospodine kamo da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga; mi smo vjerovali i spoznali da si Svetac Božji.» Rimski biskup je na ovoj stolici da svjedoči Krista. Na taj način katedra je simbol vlasti poučavanja, vlasti koja je bitni dio poslanja vezanja i praštanja koje je Krist udijelio Petru i, poslije njega, Apostolima, kazao je Papa i govoreći o Svetome Pismu istaknuo, znanost nam ne može pružiti konačno i obvezujuće tumačenje, ne može nam ponuditi u razumijevanju Svetoga Pisma onu sigurnost koja nam ulijeva snagu za život i smrt. Zbog toga je potrebno ovo poslanje naučavanja. Ne trebamo se bojati ove vlasti naučavanja. Vlast koju je Krist dao Petru i Apostolima, u apsolutnom smislu, mandat je služenja. Vlast naučavanja, u Crkvi, sadržava u sebi obvezu posluha u vjeri. Katedra je simbol vlasti naučavanja, a to je vlast posluha i službe kako bi Božja riječ mogla uvijek biti živa, rekao je Papa i zahvalio se nazočnima na potpori i molitvi.
Papa Benedikt XVI. sinoć je, nakon što je tijekom svečanoga misnog slavlja u Bazilici svetoga Ivana Lateranskoga preuzeo rimsku katedralu, pohodio Baziliku svete Marije Velike i tamo se zadržao u kratkome klanjanju pred ikonom Majke Božje 'Salus Populi Romani'. Oko 19.45 sati, Svetoga su Oca, na glavnome ulazu u baziliku, dočekali kardinal nadprezbiter bazilike zajedno s kanonicima, nakon čega je procesija pošla do ikone Blažene Djevice Marije, pred kojom je Sveti Otac položio cvijeće, a potom se pomolio. Nakon što je, po svršetku molitve, Gospinu sliku okadio tamjanom, Sveti je Otac ovaj kratki obred završio ispred oltara udjeljujući nazočnima apostolski blagoslov.