Svečanim euharistijskim slavljem, koje je s više tisuća vjernika iz Tomislavgrada
i župa cijeloga duvanjskog kraja te susjedne Hercegovine i dijela Bosne, ispred tomislavgradske
bazilike Sv. Nikole Tavelića u 10.30 sati predslavio hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan
Štambuk u Tomislavgradu je u nedjelju 10. srpnja završila desetodnevna tradicionalna
crkveno-kulturna manifestacija "Prvi hrvatski sabor i dani sv. Nikole Tavelića", koja
je počela 1. srpnja. Cjelodnevna završnica proslave počela je nedjeljnim ranojutarnjim
velikim ophodom ulicama grada, u kojem su sudjelovali brojni svećenici, redovnici
i redovnice, te nepregledno mnoštvo Božjeg naroda, također i predstavnici gradskih,
općinskih te političkih i stranačkih vlasti, članovi duvanjskih KUD-ova u starim nošnjama
duvanjskoga kraja te muževi i mladići u odorama hajdučke družine Mijata Tomića, koji
su nosili kip sv. Nikole Tavelića, prvog hrvatskog sveca, proglašenog blaženim 1925.,
iste godine kada su Hrvati slavili tisućitu obljetnicu hrvatskog kraljevstva i krunjenja
Tomislava na Duvanjskom polju, a kojemu je na čast u Duvnu te godine podignuta i velebna
bazilika uz franjevački samostan. U misnom slavlju, uz biskupa Štambuka koncelebrirali
su brojni svećenici iz tomislavgradskog franjevačkog samostana te Duvanjskog dekanata,
s brojnim svećenicima iz cijelog duvanjskog kraja, susjedne Hercegovine, dijela Bosne,
uz nebrojeno mnoštvo vjernika, koji su k sv. Nikoli Taveliću hodočastili i iz najudaljenijih
duvanjskih te bosanskih i hercegovačkih župa. "Ostanite vjerni vjeri i svojim korijenima",
poručio je u propovijedi biskup Štambuk, pozvavši vjernike da slijede lik sv. Nikole
Tavelića, te da po njegovu mučeničkom uzoru budu svjedoci svoje vjere, uvjerenja i
nacionalne pripadnosti, koje su, napose, kako je istaknuo, u Bosni i Hercegovini,
osobito ugrožavane u današnje vrijeme, kada Hrvatima i katolicima zamalo prijeti istrjebljenje.
Desetodnevni Hrvatski sabor i dani sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu, crkveno-kulturna
je manifestacija, obnovljena 1990. godine, nakon što su je bivše komunističke vlasti
ukinule odmah nakon II. svjetskog rata. Liturgijski dio svečanosti održavao se u župnoj
crkvi – bazilici Sv. Nikole Tavelića tradicionalnom devetnicom. Svećenik Mostarsko-duvanjske
biskupije don Ante Kutleša novi je ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.
Dužnost je preuzeo 1. srpnja od dosadašnjeg ravnatelja svećenika Banjolučke biskupije
mr. Pere-Ivana Grgića. Mr. Grgić preuzima novu službu u Banjolučkoj biskupiji. Don
Antu Kutlešu biskupi su Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne
i Hercegovine imenovali ravnateljem na pet godina, a na novu dužnost došao je sa službe
voditelja Hrvatske katoličke misije (HKM) Braunschweig. Rođen je 14. prosinca 1949.
u Prisoju kod Tomislavgrada. Nakon osmogodišnje škole u rodnom mjestu pohađao je sjemenišnu
klasičnu gimnaziju u Splitu i maturirao 1970. godine. Šestogodišnji filozofski i teološki
studij pohađao je na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu i završio ga 1976.
Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1975. u Rimu. Hrvatsku katoličku misiju Braunschweig
je bez prekida vodio od 1978. do preuzimanja službe ravnatelja. Obnašao je i službu
župnog vikara u njemačkoj župi sv. Vida u Südlohnu u biskupiji Münster (1976.-1978.),
upravitelja njemačke župe sv. Marije u Lehre-Wendhausenu kod Braunschweiga (1989.-1992.)
i upravitelja HKM Göttingen (1993.-1994.). Skupina benediktinaca posjetila Kinu Skupini
benediktinskih misionara iz St. Ottiliena kineske su vlasti dopustile posjet nekadašnjemu
benediktinskom samostanu u kineskoj provinciji Nan Chong. Samostan je prije šezdeset
godina zatvoren a u doba "kulturne revolucije" teško je oštećen. Sada se u njemu nalazi
tvornica radio uređaja. Redovnike i redovnice iz SAD-a, Velike Britanije i Njemačke
primile su mjesne kineske vlasti kojima su benediktinci izrazili svoju želju za ponovnim
otvaranjem samostana. Unatoč teškoj situaciji benediktinci nikada nisu u potpunosti
prekinuli odnose s Kinom. Proteklih dvadest godina redovnici su podupirali rad jedne
bolnice u toj kineskoj provinciji te su osigurali brojne stipendije za školovanje
kineskih svećenika, redovnika i redovnica. Susret antiohijskog patrijarha i
predsjednika Lahouda Maronitski antiohijski patrijarh Nasrallah Sfeir sastao
se 3. srpnja u razgovoru "u četiri oka" s libanonskim predsjednikom Emileom Lahoudom.
Patrijarh i predsjednik su se složili kako Libanon mora pomoću demokratskih sredstava
nadići sadašnju krizu, objavljeno je iz patrijarhova ureda. Službeni povod susretu
bila je misa prigodom 50. obljetnice smrti libanonskog kapucina o. Yaquba Haddada
koji je utemeljio maronitsku žensku Kongregaciju Svetoga Križa. Libanonski je katolički
patrijarh izrazio u propovijedi nadu da će o. Haddad, koji je uzor svetosti i jednostavnosti,
uskoro biti proglašen blaženim. Također je pozvao sve redovnike i svećenike u Libanonu
da se stave u službu duhovne obnove zemlje. Porastao je broj katolika u
SAD-u, objavila je američka katolička novinska agencija CNS. Protekle je godine u
toj zemlji živjelo 67,8 milijuna katolika što je za 560 tisuća više nego krajem 2003.
godine. Razlog porastu broja katolika je ponajprije povećan broj doseljenika iz latinoameričkih
zemalja, ističu iz crkvenih krugova, te upozoravaju kako doseljenici često sporo uspostavljaju
kontakte sa župama. Istodobno s povećanjem broja registriranih katolika, smanjio se
i broj katoličkih ženidbi u SAD-u. Godine 1970. u SAD-u je živjelo 48 milijuna katolika,
a te godine je crkveno vjenčano oko 426 tisuća parova. Prošle je godine bilo 40% katolika
više nego prije 35 godina, a broj se crkvenih ženidbi drastično smanjio - sklopljena
su tek 223.862 katolička braka. Također se smanjio i broj krštenja djece. Godine 2003.
kršteno je 985.141 dijete, a 2004. godine 977.578. Prošle je godine bilo i 800 redovničkih
i biskupijskih svećenika, te tisuću i petsto redovnica manje u odnosu na 2003. godinu.