Otvoreno XI.redovno zasjedanje Biskupske sinode

(03. listopada 2005. – RV) Papa Benedikt XVI. otvorio je danas u Vatikanu prvi opći sastanak XI. redovnog zasjedanja Biskupske sinode na temu "Euharistija, izvor i vrhunac života i poslanja Crkve", koja je započela jučer, euharistijskim slavljem koje je u Vatikanskoj bazilici predvodio Sveti Otac. Komentirajući Poslanicu svetoga Pavla Korinćanima, Sveti se Otac posebice osvrnuo na bratsko ispravljanje, te stoga i na kolegijalnost. Nitko od nas ne vidi dobro samoga sebe i svoje nedostatke – kazao je Papa te dodao kako je zbog toga ispravljanje čin ljubavi koje, međutim, treba izići iz poniznoga srca koje se ne osjeća boljim od drugoga. Treba i utješiti, a ne samo ispravljati; valja podijeliti patnje drugoga, pomoći mu u teškoćama. I to mi se čini veliki čin kolegijalne naklonosti, kada netko, u brojnim teškim situacijama koje se danas stvaraju, u našemu pastoralu, stvarno izgubi nadu i ne zna kako dalje, on u tom trenutku treba utjehu, treba nekoga tko će biti s njime u unutarnjoj samoći, nekoga tko će vršiti djelo Duha Svetoga, Utješitelja, tko će ga ohrabriti i poduprijeti, uz pomoć samoga Duha Svetoga – kazao je Sveti Otac te pozvao sinodne otce da vjeru žive izvorno, ali istovremeno dijeleći opću misao Crkve, jer vjera nije ničiji izum. Valja naučiti misliti poput Krista – napomenuo je nadalje Sveti Otac. To možemo postići čitajući Sveto pismo u kojemu su Kristove misli riječ, Kristove misli govore s nama. U tom smislu, trebali bismo osjetiti u Svetome pismu Kristove misli, naučiti misliti s Kristom, misliti Kristove misli, te na taj način posjedovati i Kristove osjećaje, i biti sposobni pružiti drugima Kristove misli i osjećaje. Ponijeti drugima Kristove osjećaje znači pak ponijeti im Njegov mir i Njegovu radost. Poziv svetoga Pavla: "Budite radosni", poticaj je da primijetimo skrivenu nazočnost Boga, koji je uvijek uz nas – napomenuo je Papa. Za svakoga su od nas istinite riječi iz Otkrivenja: Kucam na tvoja vrata – poslušaj me, otvori mi! To je također poziv da budemo osjetljivi na nazočnost Gospodina koji kuca na naša vrata, i ne oglušimo se na njegov poziv, jer su naše uši, uši našega srca pune tolike buke ovoga svijeta, tako da ne možemo čuti tu tihu nazočnost koja kuca na naša vrata. Istovremeno, razmislimo jesmo li doista raspoloživi otvoriti vrata svojega srca, ili je ono puno tolikih drugih stvari da nema prostora za Gospodina, jer u ovome trenutku nemamo vremena za Gospodina… I tako neosjetljivi, gluhi na Njegovu nazočnost, ne čujemo ono bitno – da On kuca na naša vrata, da je blizu tako istinska radost koja je snažnija od svih žalosti svijeta i našega života – upozorio je Sveti Otac te potaknuo na molitvu kako bismo bili osjetljivi na Gospodinovu nazočnost, te kako bismo imali slobodno i za Njega otvoreno srce.
Nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik Biskupske sinode, uveo je u početak današnjih radova na Sinodi, te je nakon kratkoga razmišljanja o ustanovljenju Euharistije, sinodnim otcima objasnio strukturu XI. redovnog zasjedanja biskupâ, ističući posebice novìne koje je uveo papa Benedikt XVI., među kojima i veći broj predstavnika drugih kršćanskih Crkvi i crkvenih zajednica. Nakon toga je izlaganje održao kardinal Angelo Scola, glavni predavač, koji je pozornost odmah usredotočio na susret između Boga i čovjeka. Stvorenje prepoznaje dobar nacrt Stvoritelja u stvarnosti, i njegova je reakcija divljenje – stvarnost mu je prijateljica. Ali, kada se zbog zla pojavi nesigurnost i strah, u čovjeku jača bojazan od gubljenja te pozitivnosti. Tada pomoć pruža euharistijsko djelovanje, neočekivani i besplatan događaj koji otkriva božanski nacrt ljubavi. Bog se ponižava u Tijelu koje je darovao Isus Krist, i u Krvi koju je prolio, sve dotle da je postao hrana i piće u ljudskome životu. Međutim, posljednjih je godina primijećeno slabljenje euharistijskoga divljenja, i to također zbog grijeha. Nužna je evangelizacija – upozorio je kardinal Scola, te dodao kako je kršćanska zajednica koja slavi Euharistiju često daleko od stvarnosti, živi rastreseno. Stoga će sinodna skupština trebati pozorno istražiti ovakvo stanje stvari i dati odgovarajuće preporuke. Euharistija je mjesto na kojemu Božja sloboda susreće onu ljudsku, u prostoru koji rastvara svakodnevicu i pruža dar Objave – kazao je nadalje kardinal Scola. Ona je središte stvarnoga života, ona čini Crkvu i vodi do zajedništva vjere između Katoličke i pravoslavnih Crkvi, ali ne može ne uzeti u obzir neodvojivo jedinstvo liturgije Riječi i euharistijskoga slavlja. Obredu koji poštuje punu vjeroispovijest apostolske vjere – dodao je kardinal – mogu pristupiti, u posebnim situacijama, i poštujući objektivne uvjete, pojedine osobe koje pripadaju Crkvama ili crkvenim zajednicama koje nisu u punome zajedništvu s Katoličkom Crkvom. Riječ je o "euharistijskoj gostoljubivosti". Euharistija je dar koji su vjernici pozvani štovati, ona je dar pred kojim čovjek treba priznati svoju malenost i siromaštvo; zbog toga je pozvan na ispit savjesti prije pristupanja sakramentu. Stoga je nužan odgovarajući liturgijski odgoj, upravljen na čitavi Božji narod, kao i na one koji su pozvani vršiti službe ili dužnosti tijekom slavlja. Kardinal se nadalje osvrnuo i na celibat svećenika, te na problem rastavljenih i ponovno vjenčanih, koje zajednica treba poduprijeti, ali treba također postati svjesna kako je potrebna priprava zaručnika za kršćanski brak, kojemu brojni pristupaju samo radi tradicije. Osvrnuvši se pak na poslanje i evangelizaciju, kardinal je napomenuo kako se čovjek treba sa svim ljudima zauzeti na kulturnoj, ekološkoj i društvenoj razini, te treba izići iz krajnjega antropocentrizma koji od čovjeka čini apsolutnoga gospodara svega stvorenog. Kardinal Scola je na koncu pozvao kršćane i na snažno zalaganje u građanskim i političkim dimenzijama, te istaknuo upornu borbu protiv svih marginalizacija i ekonomskih, društvenih i političkih nepravdi, koja bi trebala dovesti do mira.