Na Sinodi predstavljen Relatio post-disceptationem

Na 16. sjednici Redovnog općeg zasjedanja Biskupske sinode u Vatikanu održanoj u srijedu 12. listopada u popodnevnim satima predstavljen je dokument Relatio post-disceptationem. Riječ je o dokumentu u kojem su na određeni način prisutne osnovne misli i poruke iznesene u dosadašnjim istupima sinodskih otaca, a dokument je predstavio generalni izvjestitelj na Sinodi venecijanski patrijarh kardinal Angelo Scola. Kardinal Scola na početku je objasnio kako nije riječ o sintezi govora sinodskih otaca, već o njihovu zajedničkom "spoju", kaleidoskopu govora, prijedloga, razmjene iskustava označene snažnom kolegijalnom ljubavlju, svjedočkom dimenzijom prisutnom u mnogim izlaganjima i velikom slobodom i otvorenošću koju je svaki od sinodskih otaca pokazao. Podsjetio je pritom kako je do sada održano 230 izlaganje sinodskih otaca, 150 razmišljanja, prijedloga, razmjena mišljenja i pitanja iznesenih u slobodnim raspravama u večernjim satima. Tu su zatim i prinosi slušatelja, bratskih delegata te izvješća i priopćenja podnesena tijekom proslave 40. obljetnice Sinode. Govoreći o strukturi dokumenta, kardinal Scola istaknuo je kako se Relatio sastoji od dva dijela: prvi dio "Odgajati Božji narod u vjeri u euharistiju" podijeljen je u pet poglavlja. U prvom poglavlju kardinal Scola kaže kako su brojni interventi istaknuli objektivne poteškoće s kojim se kršćanski narod susreće danas u vjerovanju i slavljenju euharistije, te je izašla na površinu velika odgovornost pastira u smislu evangelizacije i nove evangelizacije. Ustanovljujući Euharistiju, smatra Scola, Isus je istaknuo novu radikalnost: izvršio je u samome sebi novi i vječni savez i ta novost traži da ju Crkva prihvaća i čuva kao nezamjenjiv i krajnje dragocjen dar. U drugom su poglavlju izložene osnovne crte bitnih sadržaja toga velikog otajstva, koji proizlaze iz nužnosti da se vjernike odgaja za cjelovitu euharistijsku vjeru. U trećem se ističe vrlo važno mjesto koje je, u disceptatio, imala povezanost između euharistije i ostalih sakramenata. U četvrtom poglavlju se govori o Euharistiji i svećeničkom narodu, vjernicima koji se svojim zajedničkim okupljanjima otkrivaju vlastitu pripadnost Crkvi, te o Dies Domini, biskupu i prezbiteru, trajnim đakonima i izvanrednim djeliteljima pričesti, župi i manjim zajednicama, obitelji, posvećenom životu. Na kraju prvog dijela, u petom poglavlju, obrađuje se tema euharistije i misije: da bi bila misionarska Crkva mora biti također duboko euharistijska. Drugi dio pod naslovom "Djelovanja euharistije" sastoji se od četiri poglavlja. U prvom kardinal Scola iznosi opažanje kako je više otaca podsjetilo sa zahvalnošću na blagotvoran utjecaj koji je liturgijska reforma počevši od Drugoga vatikanskog koncila izvršila na život Crkve. Podsjetio je pritom na bogatstvo Rimskog misala, kao i na žurnost veće pozornosti prema ars celebrandi (3. poglavlje) o kojoj ovisi djelatna participatio (4. poglavlje); sve to nakon što je u drugom poglavlju obradio strukturu liturgijskog slavlja. U zaključku, koji prethodi 17 pitanja za rad u manjim skupinama, a kojim se zaključuje Relatio, kardinal Scola je ustvrdio kako sinodskim ocima tek predstoji najosjetljiviji dio posla.
Na popodnevnom zasjedanju biskupske Sinode 11. listopada, govorilo je 11 bratskih delegata, potom su sinodni oci, četvorica njih, prije slobodne rasprave, iznijeli svoja izvješća. Devet je delegata šarolikoga pravoslavnog svijeta jednodušno potvrdilo valjanost Euharistije koja ujedinjuje Katoličku s pravoslavnim Crkvama, te izrazilo osjećaje duboke zahvalnosti za poziv na Sinodu, počevši od predstavnika Carigradskoga patrijarhata Johannisa, bergamaskoga metropolita, koji je rekao kako Crkva ne može ništa bolje od Euharistije ponuditi svijetu. Toliko toga dijeli katolike i pravoslavne, ali euharistijska teologija ih ujedinjuje i može im pomoći da premoste tisuću godina podijeljenosti. Svi su predstavnici od moskovskoga do rumunjskoga patrijarhata istaknuli, sukladno sinodnim ocima, važnost inicijacijske kateheze koja će omogućiti vjernicima produbiti smisao božanske liturgije, te ulogu sakramenta Ispovijedi prije pričešćivanja. Teološko je vrjednovanje božanske Euharistije usko povezano s osobnim iskustvom i vjerom obzirom na otajstvo Crkve i posebno biskupsko služenje - kazao je grčki arhimandrit Ignatios i dodao kako se oni mole u ovome trenutku da svi shvatimo, poduprti milošću Duha Svetoga, ovu odgovornost. Amba Barnala, predstavnik Koptske Pravoslavne Crkve, kazao je kako nas štete koje je prouzročio suvremeni svijet, te događaji kojima svakodnevno prisustvujemo mogu samo primorati tražiti u Kristovu zajedništvu spas i nadu u bolji svijet. Želja je svih pravoslavnih predstavnika da Euharistija djeluje poput pokretača na zajedničkome putu prema jedinstvu svih kršćana. Tim željama su se pridružili anglikanac John Hind te Norvežanin Per Lonning u ime Svjetskoga saveza luterana. Potom su sinodni oci govorili o doktrinalnim i pastoralnim problemima, među inim, o problemu nedostatka svećenika u jamčenju Euharistije za sve vjernike. Brazilski je kardinal Gerald Majella Agnelo posebne riječi uputio vjernicima koji zbog raznih motiva ne mogu primiti Euharistiju poput bolesnika, zatvorenika, starijih osoba i nepokretnih. Vjernici laici mogu, pošto je zajamčen svećenikov posjet za sakramentalnu pomirbu, nastaviti pastoralnu skrb dijeljenja euharistijske pričesti. Tako se Bog služi njihovim rukama i svjedočanstvom u ostvarenju iskustva svoje ljubavi.