Božja ljubav mijenja svijet i budi nadu

Božja ljubav koja mijenja svijet i budi nadu, središte je kršćanske vjere – napomenuo je papa Benedikt XVI. koristeći susret sa sudionicima skupa o ljubavi, koji je organiziralo Papinsko vijeće Cor Unum, kako bi govorio o svojoj prvoj enciklici. Citirajući na početku stihove iz Danteove „Božanstvene komedije“, Sveti je Otac govorio o glavnim temama enciklike 'Deus Caritas est', koja će u srijedu, 25. siječnja, biti predstavljena javnosti. Ovaj firentinski pjesnik pokazuje – objasnio je Sveti Otac - kako su svjetlo i ljubav „jedno“. Bog je beskrajna svjetlost, ali taj Bog ima ljudsko lice i ljudsko srce – dodao je Papa te istaknuo kako Božji 'eros' nije samo iskonska kozmička snaga, već ljubav koja je stvorila čovjeka i prigiba se nad njega, kao što se Dobri Samaritanac nagnuo nad ozlijeđenim i pokradenim čovjekom. Sveti se Otac potom zadržao na riječi 'ljubav' koja je danas – kako je kazao – postala tako izobličena, istrošena i zloporabljena, da se gotovo bojimo izgovoriti ju. Međutim, mi ju ne možemo jednostavno napustiti, nego ju trebamo oživjeti, pročistiti i vratiti joj njezin izvorni sjaj, kako bi mogla osvijetliti naš život i usmjeriti ga na pravi put. Upravo me svijest o tome potaknula da izaberem ljubav za temu svoje prve enciklike – kazao je Papa. Moja je želja bila istaknuti središnji položaj vjere u Boga, u onoga Boga koji je preuzeo ljudski lik i ljudsko srce. Vjera nije teorija koja se može prihvatiti ili odbaciti. Ona je nešto vrlo konkretno: ona je kriterij koji odlučuje o našem načinu života. U dobu u kojem su neprijateljstvo i pohlepa postali velesile, u dobu u kojem smo svjedoci zloporabe religije sve do klanjanja mržnji, sama neutralna racionalnost nije u stanju zaštititi nas. Trebamo Boga živoga, koji nas je ljubio sve do smrti – istaknuo je Sveti Otac te kazao kako su tri glavne teme njegove enciklike – Bog, Krist i Ljubav, zajedno sjedinjene kao glavni vodič kršćanske vjere. Želio sam pokazati čovječnost vjere, čiji je dio i 'eros', odnosno čovjekov 'da' tjelesnosti stvorenoj od Boga, odnosno 'da' koji u nerazrješivome braku između muškarca i žene pronalazi svoj oblik ukorijenjen u stvaranje. Upravo se u braku 'eros' pretvara u 'agape', odnosno ljubav prema drugome ne traži više sebe, već postaje briga za drugoga, raspoloživost na žrtvu za njega, te otvaranje za dar novoga ljudskog života. Papa je nadalje istaknuo kako ljubav prema drugome, u nasljedovanju Krista, nije nešto strano, stavljeno pokraj ili čak protiv erosa. Štoviše, - dodao je – u žrtvi u kojoj se Krist dao za čovjeka, ta je ljubav pronašla novu dimenziju koja se, u povijesti karitativnoga posvećivanja kršćana siromašnima i onima koji trpe, sve više razvijala. Osvrnuvši se potom na strukturu enciklike, Sveti je Otac primijetio kako bi na prvi pogled ona mogla ostaviti dojam podijeljenosti na dva, međusobno nepovezana, dijela – prvi, teoretski dio, koji govori o bitnosti ljubavi, i drugi dio koji govori o crkvenoj ljubavi, odnosno karitativnim organizacijama. Mene je, međutim, zanimalo upravo jedinstvo dviju tema koje se dobro shvaćaju samo ako se gledaju kao jedno – kazao je te pojasnio kako je bilo prije svega potrebno govoriti o bitnosti ljubavi u svjetlu biblijskoga svjedočenja. Trebalo je pokazati da je čovjek stvoren kako bi ljubio, i kako se ta ljubav, koja se u početku pojavljuje ponajviše kao 'eros' između muškarca i žene, poslije treba pretvoriti u 'agape', u dar samoga sebe drugome, i to upravo kako bi se odgovorilo pravoj naravi 'erosa'. Upravo je ta bitnost Božje ljubavi središte kršćanskoga života i plod vjere. Ali ta ljubav ne može nikada ostati samo osobna stvar. Ona treba postati i bitan čin Crkve kao zajednice – kazao je Papa te napomenuo kako crkvena karitativna organizacija nije oblik socijalne pomoći koja se slučajno pridodaje crkvenoj stvarnosti, odnosno pothvat koji se može prepustiti i drugima. Ona je, naprotiv, dio naravi Crkve. Istaknuvši karitativnu djelatnost, Sveti je Otac napomenuo kako ona, osim pomoći bližnjemu, znači i priopćivanje drugima Božje ljubavi koju smo mi sami primili. Ona treba na neki način učiniti vidljivim Boga živoga – istaknuo je Papa te upozorio kako u karitativnoj ustanovi Bog i Krist ne smiju biti strane riječi, jer snaga Caritasa ovisi o jakosti vjere svih njegovih članova i suradnika. Naša će ljubav promijeniti svijet; naša će ljubav pobuditi nadu koja nadilazi smrt – kazao je na koncu Sveti Otac.
Prva enciklika pape Benedikta XVI. je, dakle, u središtu zanimanja na dvodnevnoj konferenciji koja je, u organizaciji Papinskoga vijeća Cor Unum, započela danas, 23. siječnja, a na kojoj sudjeluje više od 200 sudionika, među kojima su kardinali, nadbiskupi i izaslanici biskupskih konferencija iz cijeloga svijeta, te veleposlanici, voditelji Caritasa i nevladinih udruga. Uvodni je govor održao nadbiskup Paul Josef Cordes, predsjednik Papinskoga vijeća Cor Unum koji je, između ostaloga, istaknuo kako se izborom ljubavi za temu svoje prve enciklike, Sveti Otac pokazuje kao pastir, svjestan osjećaja i želja ljudskih bića. Zadaća je ovoga skupa upravo privući pozornost sviju na ovu encikliku – kazao je nadbiskup Cordes.