O zbivanjima u Crkvi u Hrvata, pripremio Vedran Šmitran
“Sinoda – Božji poziv na novi početak” – naslov je ovogodišnjega uskrsnog pisma
zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, koje je, u svjetlu Uskrsa, posvetio
Drugoj sinodi Zagrebačke nadbiskupije. Naime, zagrebačka se Crkva nalazi u završnome
dijelu pripreme Druge sinode, u kojoj se osobito želi pitati o prihvaćanju duha Drugoga
vatikanskog sabora, koji je sigurni kompas u 21. stoljeću. Nabrajajući dosadašnja
postignuća koja ohrabruju, kardinal Bozanić za to crkveno događanje ističe kako se
nitko u Božjem narodu, u Crkvi, ne smije naći na rubovima, te kako je danas – nakon
Sabora – nepojmljivo da se ne dopusti Duhu Svetomu progovoriti po vjernicima laicima.
Kardinal Bozanić potom ističe kako se Crkva u Hrvatskoj osjeća odgovornom i zauzetom
za vrednote i za prinos suvremenome društvu u kojemu živi. Iako to u javnosti često
nije priznato niti predstavljeno na objektivan način, vjernici – uza svu svoju nesavršenost
– daju dušu našemu hrvatskom društvu. Naše pogreške, s kojima se i mi sami trebamo
neprestano i ozbiljno suočavati, preuveličavaju se i ističu, dok se uspjesi umanjuju,
previđaju ili zataškavaju, a Crkvu se s puno strana prisiljava na prilagođivanje društvenim
pomodarskim gibanjima – piše kardinal. U ozračju društva koje je zaglušeno orkestriranim
odvlačenjem pozornosti od bitnoga i vjernici su pod prijetnjom otuđenja koje ne dopušta
otvorenost za molitvu. Nije dostatno prilagoditi programe i planove, govor i sredstva
komuniciranja; nisu dostatne ni karitativne akcije, nego rast svetosti koja se rađa
iz zajedništva s Bogom u molitvi. Nema društvene obnove, nema obnove hrvatskoga društva
koja ne polazi od molitve – poručuje zagrebački nadbiskup, pozivajući vjernike da
se, zahvaćeni dinamikom Vazma, odupru svemu što osiromašuje kršćansku kulturu ljubavi,
a osobito malodušju, te da se istinski založe za ljudski život, iako danas nije popularno
protiviti se pobačaju i eutanaziji. Pozvani smo hrabro i zauzeto umiješati se u svjetska
zbivanja tamo gdje nedostaje ljubavi, gdje se napušta put pomirenja, gdje se olako
zanemaruju vrednote, gdje se na složena i duboka pitanja daju površni odgovori; tamo
gdje su stvoreni svijet, a osobito čovjek, ugroženi i gdje ljudi postaju prijetnjom
jedni drugima; pozvani smo da kao Crkva koja se obnavlja u vjeri postanemo blagoslovom
za kršćanstvo i ljude u Domovini, služeći onako kako je to Krist činio – zaključuje
u svome uskrsnom pismu kardinal Bozanić, čestitajući svima svetkovinu Uskrsa. Vrhbosanski
nadbiskup kardinal Vinko Puljić u svojoj uskrsnoj poruci pod naslovom “Ne plašite
se ni sadašnjosti ni budućnosti” progovara o svjetlu uskrsnuća kao svjetlosti koja
je jača od bilo koje svjetlosti. U uskrsnoj noći, zori i jutru zasjao je Bog, zasjala
je Ljubav sama, ističe kardinal Puljić. Tijekom teških ratnih dana i u vremenu strahota,
kada se činilo da je mržnja prognala ljubav s ovih prostora, a mrak potpuno nadvladao
svjetlo, borili smo se da preživimo i u toj borbi nerijetko pokazali izuzetnu vjernost
Bogu i osjećaj za bližnjega. U nama je živjela jaka nada da će zlo uminuti i da će
u ovoj zemlji zavladati pravda. Iako su prošle godine otkako je rat završio, čini
se da nam je nada klonula, vjera se poljuljala, a ljubav iz sebedarja velikim dijelom
prešla u sebeljublje. Izgleda kao da je u medijima velikim dijelom umjesto jezika
mržnje zavladao jezik nejasnoće i smutnje. Ovog Uskrsa molimo za one koji odlučuju
o budućnosti i imaju vlast u ovoj zemlji da teže za pravdom i jednakopravnošću za
svaki narod i svakoga čovjeka – poručuje kardinal Puljić. Koliko godina treba proći
da u nama, građanima Bosne i Hercegovine, prevlada shvaćanje da je ovo naša zemlja;
zemlja u kojoj svatko treba dati svoj, makar i najmanji doprinos, da se ostvari jednakopravnost
svakoga naroda i svakoga čovjeka, jer tek tada možemo istinski krenuti naprijed, bez
straha od onog koji pripada drugom narodu, vjeri i kulturi – ističe među ostalim nadbiskup
vrhbosanski, čestitajući svima svetkovinu Uskrsnuća. Živjeti uskrsni misterij
znači učiniti sve da u nama umre ono što je negativno i sebično, kako bi
živjelo ono pozitivno i Božje. Ako hodamo našim zemaljskim putovima tužni i beznadni,
pritisnuti strahom i razočarani svakidašnjicom, Uskrs nam poručuje da ne klonemo i
da se ne prestrašimo – piše u svojoj uskrsnoj poruci varaždinski biskup Marko Culej.
Isus je proživio u svome ljudskom tijelu naš život: trenutke slave i veličanja, ali
i trenutke odbijanja, prezir i osudu na smrt. Prihvativši muku i križ, posvjedočio
je dokle ide Božja ljubav prema čovjeku – poručio je biskup – upozorivši kako vjera
možda postaje mlitava, jer u njenom središtu više nije vjera u uskrsnuće, u kojemu
se Bog pokazao onakav kakav uistinu jest. Baš kao i u božićnoj noći, u zoru uskrsnoga
jutra anđeo progovara ženama: “Ne bojte se!” I ovako nastavlja: “Ta znam: Isusa raspetoga
tražite! Nije ovdje! Uskrsnu!” U Isusovu grobu život je pobijedio smrt – istaknuo
je u svojoj uskrsnoj poruci varaždinski biskup Marko Culej. Predsjednik Vijeća
Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog zagrebački pomoćni biskup
Vlado Košić uputio je vjernicima Židovske zajednice u našoj zemlji čestitku u povodu
blagdana Pashe. U ime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, u ime Vijeća
Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog te u svoje osobno ime želim
svim židovskim vjernicima u Republici Hrvatskoj sretnu Pashu. Spomendan slavne Gospodnje
pobjede neka i ove Pashe u srcima vjernika bude živo svjedočanstvo Gospodnje svemogućnosti
i ljubavi – stoji u čestitci biskupa Košića.