Angelus

(20. kolovoza 2006. – RV) Svima, pa i ljudima Crkve, na prvome mjestu trebaju biti molitva i kontemplacija kako bi udaljili od sebe opasnosti od neumjerene djelatnosti koja srce čini tvrdim – istaknuo je papa Benedikt XVI. u nedjeljnome podnevnom nagovoru, koji je održao pred mnoštvom vjernika okupljenih u Castel Gandolfu, i koji je posvetio liku svetoga Bernarda iz Clairvauxa. Brojne brige često dovode do tvrdoće srca, one nisu drugo doli trpljenje duha, izgubljenost razuma, rasipanje milosti – ovim je riječima velikoga crkvenog naučitelja Sveti Otac istaknuo važnost unutarnje sabranosti, koju naziva bitnim dijelom pobožnosti. Pritom je Sveti Otac podsjetio kako je sveti Bernard govorio papi Eugenu III., ali je potom napomenuo kako je taj svetac zapravo govorio svim papama i svima nama, kada je u djelu 'De consideratione' (O razmatranju) napisao da se treba čuvati pretjerane djelatnosti, koji god bili uvjeti i u kojoj god se službi nalazili – kazao je Papa i dodao da to upozorenje vrijedi za sve vrste zanimanja, pa i za ona koja se odnose na upravljanje Crkvom. Govoreći o tom svecu koji je živio na prijelazu iz XI. u XII. stoljeće, Sveti je Otac kazao kako je on znao uskladiti redovničke težnje prema samoći i miru u samostanu, sa žurnošću važnih i slojevitih poslanja koja je ostvario u služenju Crkvi. Bogatstvo i odlika njegove teologije nisu toliko u pronalaženju novih putova, koliko u tome što je istine vjere uspio predložiti tako jasnim i živim stilom, oduševljavajući slušatelje i pripravljajući njihove duše na sabranost i molitvu – primijetio je Papa te podsjetio i na njegovo zalaganje kojim se borio kako bi nadvladao svoju naglu narav, kao i poniznost kojom je znao priznati vlastita ograničenja i nedostatke. Uporište cijeloga naučavanja svetoga Bernarda, Sveti je Otac izrazio kazavši kako je za toga sveca ljubav najveća snaga duhovnoga života. U svojoj ljubavi Bog ozdravljuje našu volju i naš bolesni razum, uzdižući ih na najviši stupanj jedinstva s Njime, odnosno na svetost i otajstveno jedinstvo – kazao je Papa. Bog, koji je Ljubav – pojasnio je nadalje Sveti Otac – stvorio je čovjeka iz ljubavi i po ljubavi ga otkupljuje; spasenje svih ljudskih bića, smrtno povrijeđenih istočnim grijehom i opterećenih osobnim grijesima, sastoji se u odlučnome prianjanju uz božansku ljubav, koju nam je u potpunosti objavio raspeti i uskrsli Krist. Sveti je Otac potom istaknuo svečevu pobožnost Djevici Mariji, zbog koje je nazvan „marijanskim naučiteljem“, te podsjetio na njegov glasoviti govor u kojemu je Mariju usporedio sa zvijezdom koju slijede moreplovci kako ne bi pogriješili put. Stoga je Sveti Otac na koncu pozvao na molitvu Isusovoj Majci, zazvavši ju da isprosi dar istinskoga i trajnoga mira za cijeli svijet.