Papa se u ponedjeljak susrece s veleposlanicima iz muslimanskih zemalja
Sveti ce Otac u ponedjeljak u 11 sati i 45 minuta u Castel Gandoflu primiti u audijenciju
veleposlanike zemalja s muslimanskom vecinom, akreditirane pri Svetoj Stolici, te
neke predstavnike muslimanskih zajednica u Italiji – priopceno je danas iz Tiskovnoga
ureda Svete Stolice. Na susretu ce biti nazocan i kardinal Paul Poupard, predsjednik
Papinskoga vijeca za meduvjerski dijalog. Cijeli ce susret biti posvecen žurnosti
dijaloga medu kulturama i religijama, na koju je Benedikt XVI. vec odavno upozoravao.
Susret slijedi nakon Papinih pojašnjenja o govoru na sveucilištu u Regensburgu u kojemu
je želio iznijeti kako je nasilje nespojivo s religijom, a razum i religija idu zajedno.
Nažalost, ulomci krivo shvaceni od jednoga dijela muslimanskoga svijeta prouzrocili
su njegove snažne reakcije. Cini mi se dobrom idejom kako bi se konacna rijec stavila
na polemike zasnovane na nekoliko rijeci istrgnutih iz dosta zahtjevnoga govora. Nadamo
se da ce konacno prestati polemika koja je prevršila sve mjere – kazao je veleposlanik
Mario Scialoja, predstavnik Muslimanske lige u Italiji. Ovo je velika prigoda za dijalog,
i u svjetlu pocetka Ramazana – istaknuo je pak Sergio Jahe Pallavicini, dopredsjednik
muslimanske religiozne zajednice, dodavši kako je rijec o važnom ocitovanju osjetljivosti
pape Benedikta XVI. koje ima snažnu simbolicnu i duhovnu vrednotu, cak i obzirom na
nepromišljene i pogrješne interpretacije nekih Papina rijeci izgovorenih u Regensburgu.Nakon
ocitovanja kardinala Tarcisija Bertonea, državnoga tajnika Svete Stolice, i prvoga
Papina pojašnjenja u prošlu nedjelju u nagovoru prije Molitve Andeo Gospodnji, Papa
je u srijedu tijekom opce audijencije potvrdio svoje duboko poštovanje prema muslimanima
koji“štuju jedinoga Boga i s kojima smo – rekao je – zauzeti kako bismo zajedno branili
i promicali, za sve ljude, socijalnu pravdu, moralne vrednote, mir i slobodu“. Papa
se nada kako ce njegove rijeci izrecene na sveucilištu u Regensburgu, „biti pobuda
i ohrabrenje pozitivnome dijalogu, pa i samokriticnome, kako medu religijama tako
i izmedu suvremenog razuma i kršcanske vjere“.Pitanje koje se zakljucilo rijecima
Benedikta XVI. – kazala je Shirin Ebadi, odvjetnica iz Irana, dobitnica nobelove nagrade
za mir 2003. godine, a u svijetu poznata kao borac za prava žena. Ovih dana je u Rimu
kako bi predstavila knjigu „Moj Iran“. Rado se za našu radio postaju osvrnula na dogadaje
koji su ovih dana u središtu imali Papin govor u Regensburgu. Nobelovka je istaknula
kako vjeruje u dijalog medu kulturama, a ne vjeruje u sukob civilizacija. Zahvaljujem
Svetome Ocu što je pojasnio znacenje rijeci, da nije imao nakanu uvrijediti našega
proroka Muhameda: od srca mu zahvaljujem i vjerujem da je time svršena stvar. Vjerujem
u dijalog medu religijama i apsolutno sam protiv sukoba civilizacija. Ova vrsta sukoba
i integralizma nije svojstvena samo muslimanima: ona postoji u brojnim društvima,
civilizacijama i kulturama – kazala je nobelovka Ebadi. Na primjedbu našega novinara
kako u knjizi govori o „teheranskome proljecu slobode“ mišljenja i tiska u 1998. i
1999. godini, kazala je kako je u knjizi takoder napisala da to proljece nije imalo
dug vijek, bilo je kratko proljece, a danas je stanje puno teže. Sloboda u našoj zemlji
proživljava teška vremena – istaknula je odvjetnica. Na upit našega novinara kako
uspijeva pomiriti društvenu odgovornost branitelja ljudskih prava sa strahom i svjesnošcu
kako bi ju netko mogao ubiti jer je vec šest godina na popisu osudenih na smrt, kazala
je kako je dužnost braniti ljudska prava još važnija u društvu gdje se ta prava krše.
Ali ako vjeruješ u ono što ciniš, onda s vecom sigurnošcu radiš svoj posao i ideš
naprijed. Uostalom, ja sam vjernik, muslimanka sam. To mi daje vecu snagu: hrabri
me ici naprijed – kazala je i dodala kako misli da su muškarci i žene jednaki, samo
što je neispravno tumacenje te cinjenice u muslimanskoj religiji ucinilo da su žene
diskriminirane u Iranu. Ono što ja cinim svojim radom jest predstavljanje ispravnoga
tumacenja polazeci upravo od islama: ispravno tumacenje onoga što je pogrešno shvaceno
– zakljucila je odvjetnica.