Ljubav je istinska revolucionarna snaga koja mijenja svijet

«Ljubav je istinska revolucionarna snaga koja mijenja svijet», kazao je Papa primivši jutros vjerodajnice novog albanskog veleposlanika pri Svetoj Stolici u Castel Gandolfu, Rroka Logu. Papa je na pocetku govora istaknuo prvu karakteristiku albanskog naroda: njegovu cežnju «istini i slobodi …koju nije izbrisala ni dugacka i teška komunisticka diktatura, iz koje je nedavno izišao. Kako bi rasli u ozracju autenticne slobode – dodao je – potrebno je odgovarajuce eticko-duhovno ozracje, utemeljeno na poimanju covjeka i svijeta koje ce odražavati njegovu prirodu i poziv». «Evropa sa svojom bogatom baštinom ideja i institucija», uspostavila je tijekom protekla dva tisucljeca «privilegiranu radionicu civilizacije», iako ju je koštalo brojnih nevolja i ratova. Ustvari – ustvrdio je Benedikt XVI. – «ljubav je istinska revolucionarna snaga koja mijenja svijet i usmjeruje ga prema njegovu ispunjenju». Papa je istaknuo i primjer Majke Terezije, «izabrane albanske kceri», koju je 2003. Ivan Pavao II. proglasio blaženom: «svjedocenjem evandeoskoga života i nenaoružanom hrabrošcu svojih gesta, svojih rijeci i svojih spisa» Majka Terezija – rekao je Papa – «svima je navijestila da je Bog ljubav i da ljubi covjeka, poglavito tko je siromašan i odbacen». Iz ove ljubavi – nastavio je – Crkva svjedoci svojim odgojnim i djelima služenja, u prilog ne samo katolicima nego svima. Taj stil je naucavao Isus Krist: dobro treba ciniti radi samog dobra, a ne iz drugih ciljeva». Dakle, istaknuo je važnost nazocnosti djelovanja Katolicke Crkve u Albaniji, radi promicanja vjere i duhovnih vrednota kao i radi potpore raznim oblicima potrebitih. Benedikt XVI. zatim podsjeca «da je uzvišeni oblik ljubavi politicko djelovanje življeno kao služenje 'javnoj stari' u vidiku zajednickog dobra. Tu službu trebaju vršiti katolici, posebice vjerni laici, poštujuci zakonsku autonomiju politike suradujuci s drugim gradanima u izgradnji napredne, bratske i solidarne zajednice». Papa je zaželio da se Albanija može «integrirati takoder i institucionalno s drugim europskim narodima», s kojima se osjeca povezana «ne samo iz zemljopisnih motiva nego poglavito iz povijesno-kulturnih razloga.