Treće izdanje enciklopedije Bompiani

(23. siječnja 2007. – RV) Centar za filozofske studije u talijanskome gradu Gallarate pripremio je treće izdanje Filozofske enciklopedije Bompiani, jedinstvenoga djela te vrste, koje sustavno analizira povijest, protagoniste i pojmove univerzalne misli. U dvanaest je svezaka obrađeno 11.000 natuknica iz 22 disciplinska područja. Na svršetku opće audijencije 17. siječnja predstavljena je papi Benediktu XVI., a isti je dan također predstavljena na Papinskome sveučilištu Gregoriana.
To je partitura predivnoga sklada – stoji u poruci kardinala Paula Pouparda, predsjednika Papinskoga vijeća za kulturu, upućenoj za predstavljanje enciklopedije. Djelo omogućuje poznavanje posljednjih predmeta spoznaje, odnosno Boga, svemira i duše. Osim toga, posvećuje veliki prostor afričkoj, ruskoj, kineskoj, japanskoj i indijskoj filozofiji, očitujući tako potrebu međukulturnoga i međureligijskog dijaloga. Dijaloga koji olakšava uzajamno poznavanje za stvaranje zajedničke budućnosti napretka i mira – istaknuo je kardinal. Kardinal je potom podsjetio na intenzivno zauzimanje oko identiteta i pripadništva, u čemu prednjači muslimanski svijet, koji treba naći prikladna rješenja kako se sučeliti sa stečevinama prosvjetiteljstva, odnosno ljudskim pravima. Enciklopedija se u tome pokazuje valjanom potporom. Ustrojena po abecednom redu, predstavlja se kao uspjelo povezivanje tradicije s modernom misli.
Osvrnuvši se na novo izdanje djela u razgovoru za našu radio postaju, Antonio Peretti, član uredničkoga odbora, kazao je kako su naravno ostala osnovna pitanja – fizička postavka i sve antologijske tematike – samo što smo se sučelili sa suvremenom stvarnošću. Velika je važnost posvećena logici, gnoseologiji i analitičkoj filozofiji, jer to dopušta sučeljavanje sa svim suvremenim strujanjima, nije jednostrana – istaknuo je Peretti. Na primjedbu našega novinara kako se u enciklopediji osjeća utjecaj II. vatikanskoga sabora, kazao je kako se poštujući samostalnost, dvije stvarnosti upotpunjuju i pozivaju jedna na drugu. Svaka odgovara svojoj svrsi, drugim riječima, filozofija ne spašava, kršćanstvo spašava – zaključio je Peretti. Više od polovice primjeraka podijeljenih knjižarama već je rasprodano. Prema mišljenju Virgilija Melchiorra, predsjednika Centra za filozofske studije, to znači da društvo i znanstveni studiji postavljaju osnovna pitanja o smislu života. Osnovna nesigurnost, u potrošačkome društvu, koje naviješta sreću na dohvatu ruke, u konačnici ne može nego predložiti istraživanje o temeljnom i konačnom smislu – kazao je predsjednik. Peretti je pak nadodao kako se ne može bez filozofiranja. Često govorim kako i moja mama kad ide na tržnicu filozofira, ona vrjednuje na osnovi svoga shvaćanja života. Nije to profinjena filozofija, ali je uistinu riječ o svjetonazoru koji u tim okolnostima primjenjuje – zaključio je Peretti.