Druga obljetnica Papina izbora

U 17 sati i 50 minuta, 19. travnja prije dvije godine, iz dimnjaka Sikstinske kapele izišao je dim, u početku nejasne boje, ali se odmah potom iznenada pretvorio u potpuno bijeli dim. Bio je to znak da je izabran Papa! Tako je započela pustolovina Benedikta XVI., pozvanoga naslijediti Ivana Pavla II., koji je Crkvu vodio gotovo 27 godina. Papa Ratzinger, 265. Kristov namjesnik i osmi Papa Nijemac u povijesti, tijekom dvije godine Petrove službe susreo se sa 7 i pol milijuna ljudi, i bio na tri putovanja u Italiji i na 5 međunarodnih putovanja. Među povijesnim događajima spomenimo pohod Auschwitzu i Plavoj džamiji u Turskoj. Napisao je encikliku „Bog je ljubav“, apostolsku pobudnicu o Euharistiji te, upravo objavljenu knjigu „Isus iz Nazareta“.
„Draga braćo i sestre, nakon velikoga pape Ivana Pavla II., gospoda kardinali izabrali su mene, jednostavnoga i poniznoga radnika u Gospodinovome vinogradu…“. Jednostavnost je jedna od glavnih obilježja Benedikta XVI.; njegove su riječi jasne, mirne, duboke, dodiruju srce i pokreću savjesti. On je istovremeno blag i snažan. Govori o svojoj slabosti, traži da se moli za njega; njegovo držanje je uzdržljivo – Krist je onaj koji se ističe. Vjera nije moralizam, - kako objašnjava Sveti Otac – to nisu zabrane; vjera znači postati Isusovi prijatelji, susresti na živ i konkretan način raspetoga Boga koji želi svakoga spasiti, i neprijatelje također. Ljubav prema neprijatelju jezgra je 'kršćanske revolucije', koja se ne temelji na strategijama gospodarske, političke ili medijske moći. To je revolucija ljubavi koja se ne oslanja na ljudske sposobnosti, nego je dar Božji koji se dobiva pouzdajući se jedino i bez ustezanja u Njegovu milosrdnu dobrotu. To je novost Evanđelja, koja mijenja svijet ne dižući buku. To je junaštvo "malenih", koji vjeruju u Božju ljubav te je šire i pod cijenu života – istaknuo je Sveti Otac prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja u nedjelju, 18. veljače ove godine.
Papa Benedikt XVI. upućuje na razboritost vjere pozivajući na veliki dijalog o istini i one koji ne vjeruju: Isusov je Bog tako beskonačno dobar, tako malen i tako velik, da je uistinu uvjerljiv. Ako pogledamo velike izbore, kršćanski je izbor i danas onaj najracionalniji i najljudskiji. Zbog toga s pouzdanjem možemo razraditi filozofiju, viđenje svijeta koje se temelji na tome prvenstvu razuma, na tome pouzdanju da je stvoriteljski Razum ljubav, a ta ljubav je Bog – kazao je Sveti Otac tijekom susreta s mladima na Trgu svetoga Petra, 6. travnja prošle godine.
Važan govor na Sveučilištu u Regensburgu, krivo protumačen, i koji su mediji usredotočili na odnos s islamom, u stvari je bio prije svega upravljen Zapadu. Bio je to poziv na proširivanje obzorâ razuma, koje je suvremena kultura ograničila samo na ono što se može pokusom provjeriti, te tako nije u stanju dijalogizirati s kulturama i religijama. Papa poziva na ponovno pronalaženje užitka u razmišljanju te, obraćajući se posebice mladima, poziva ih da si postavljaju pitanja o Bogu, i da potraže Njegovo Lice. Dragi mladi prijatelji, koliko je danas važno ne prepustiti se i jednostavno biti nošeni bilo kuda; ne zadovoljiti se onim što svi misle, kažu i čine. Valja istraživati oko sebe, tražeći Boga. Ne dopustiti da se pitanje o Bogu rasprši u našim dušama – riječi su koje je Sveti Otac mladima uputio tijekom Mise na Cvjetnicu, 1. travnja ove godine.
Crkva nema interesa i ne traži povlastice: ona samo želi naviještati Krista i braniti čovjeka, one najmanje od bahatosti jačih – ističe papa Benedikt XVI. te govori o načelima o kojima se ne može pregovarati: pravo na život za sve, obitelj, sloboda odgoja. Ta načela nisu vjerska, jer pripadaju ljudskome rodu. U tim pitanjima savjest, ponekad obuzeta sredstvima općega uvjerenja, ne pokazuje dostatnu pozornost – upozorava Papa te pojašnjava razarajuće posljedice relativizma, i kritizira dogmatski apsolutizam laicistâ koji Crkvi žele oduzeti pravo na slobodu izražavanja. Sveti Otac upozorava na skandal siromaštva i gladi, na nepravde koje su posljedice određene globalizacije, neokolonijalizam bogatih zemalja, kao i na trgovinu oružjem koja se sve više povećava, uz gotovo opće ravnodušje. Svetome su Ocu posebice na srcu Afrika, Sveta zemlja, a pozorno gleda prema Kini, i na izazove i nade američkoga kontinenta. Istovremeno upozorava na opasnost da bi se Europa, odričući se kršćanskih vrednota, mogla odreći same sebe. Papa vidi zlo u svijetu koje – prema njegovim riječima – unatoč postignutome razvoju… nije pobijeđeno; štoviše, čini se da njegova moć jača, a svi pokušaji kako bi ga se sakrilo, brzo se otkrivaju.
Patnja je otajstvo koje je Bog objasnio Križem svojega Sina. Krist, trpeći za sve nas, patnji je dao novi smisao, uveo ju je u novu dimenziju, u novi poredak: u poredak ljubavi… Kristova muka na Križu dala je trpljenju radikalno novi smisao, preoblikovala ga je iznutra… Trpljenje uništava zlo plamenom ljubavi… Svaka ljudska patnja, svaka bol i nevolja, sadrži obećanje spasenja – kazao je Papa na susretu s članovima Rimske kurije, 22. prosinca 2005. godine.
Sveti Otac intenzivno radi na ekumenizmu i dijalogu s drugim religijama. Posebice je dijalog s islamom – prema Papinim riječima – od životne važnosti. Papa poziva katolike na dosljednost, da ne odvajaju Krista i Crkvu, te izbjegavaju lažnost kompromisa i pribjegavanje takozvanome manjem zlu. Osim toga, potiče ih da otkriju šutnju, meditaciju uz Bibliju, molitvu, i euharistijsko klanjanje. Molitva nije neki dodatak, sporedna stvar, nego je pitanje života i smrti. Samo onaj tko moli, naime, odnosno tko se povjerava Bogu sinovskom ljubavlju, može ući u vječni život, a to je sâm Bog – istaknuo je Sveti Otac u nedjeljnome podnevnom nagovoru 4. ožujka ove godine.
Vjera nije teret koji tišti; štoviše, ovisnost o Bogu čini uistinu slobodnima, a činiti Njegovu volju daje krila za let u visinu. Bog je ljubav i Njegova je ljubav tajna naše sreće – napomenuo je Sveti Otac na općoj audijenciji 21. veljače ove godine. Papa Benedikt XVI. prenosi mir jer se nadahnjuje na izvoru mira: a to je Bog, dobri Otac, koji nas nikada ne napušta, ni u mračnim noćima u životu. Ovaj naš svijet, svijet je strahova: strah od bijede i siromaštva, strah od bolesti, patnje, samoće i smrti. Možemo pasti, ali na koncu padamo u Božje ruke. A Božje su ruke dobre – istaknuo je papa Benedikt XVI. u prigodi pohoda rimskoj župi Svete Marije Utješiteljice, 18. prosinca 2005. godine.