Papa Benedikt XVI. otputovao u Brazil

Papa Benedikt XVI. otputovao je u Brazil, na svoje šesto apostolsko putovanje izvan Italije, kojemu je u središtu otvaranje V. opće skupštine latinskoameričkih i karipskih biskupa u Aparecidi, u nedjelju, 13. svibnja. Jako volim Latinsku Ameriku – kazao je Sveti Otac novinarima tijekom tradicionalne tiskovne konferencije održane u zrakoplovu, te izrazio veliku radost zbog ovoga putovanja na „kontinent nade“, kako bi naviještao ljepotu kršćanstva. Glavni cilj ovoga putovanja je V. opća skupština latinskoameričkih i karipskih biskupa – kazao je Papa. Putovanje stoga, po sebi, ima vjersko poslanje: dati život u Kristu i biti Kristovi učenici. Ali vjersko poslanje Crkve postavlja uvjete za nužna rješenja velikih društvenih i političkih problema Latinske Amerike – dodao je Sveti Otac. I to iako se Crkva kao takva ne bavi politikom, već poštuje laičnost: Crkva, naime, želi oblikovati vjernike koji su sposobni biti Kristovi svjedoci u društvu, zreli što se tiče osobnih kreposti, kao i velikih društvenih vrlina.
Sveti se Otac osvrnuo i na proglašenje prvoga sveca rođenoga u Brazilu, franjevca Antonia de Sant'Anna Galvãoa, kojega je nazvao čovjekom pomirenja i mira. Zadržavši se potom na zalaganju Crkve u borbi protiv nasilja, Papa je naglasio kako tko vjeruje u Krista, u Boga pomirenja čiji je Križ najjači znak protiv nasilja, nije nasilan, pomaže drugima da ne budu nasilni … i snage pokreće protiv nasilja. Odgovarajući na pitanje o teologiji oslobođenja, Sveti je Otac podsjetio da je danas situacija znatno drugačija: Crkva se jako zalaže za pravednost, ali u isto vrijeme razabire kako bi izbjegla lažne milenarizme koji vjeruju da od revolucijâ mogu ostvariti savršeni društveni sustav – napomenuo je Papa.
Sveti je Otac govorio i o Oscaru Arnulfu Romeru, nadbiskupu San Salvadora, ubijenome 1980. godine dok je služio Misu. On je veliki svjedok vjere – kazao je Papa te napomenuo kako ne sumnja da njegova osoba zaslužuje beatifikaciju, iako njegov lik valja osloboditi od ideoloških izobličenja onih koji su ga pokušali prisvojiti iz političkih razloga. Govoreći o širenju sektâ u Latinskoj Americi, Papa je kazao kako su one znak da su ljudi žedni Boga. Crkva treba odgovoriti na tu potrebu na vrlo konkretnome planu, svjesna kako je osim naviještanja kršćanske poruke, potrebno pomoći ljudima pronaći primjerene životne uvjete. Na pitanje o političarima koji su u Meksiku poduprli zakon o nekažnjavanju pobačaja, Sveti Otac je kazao kako kršćanski političari trebaju biti dosljedni, te istaknuo kako Crkva naviješta Evanđelje života: „život je dar, a ne prijetnja“ – istaknuo je Sveti Otac. Komentirajući neke agencijske vijesti vezane uz Papin odgovor, otac Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, pojasnio je kako, budući da meksički biskupi nisu ekskomunicirali nikoga od tih političara, ni papa Benedikt XVI. nije namjeravao to učiniti. Zakon u korist pobačaja nije sukladan sa sudjelovanjem u Euharistiji – pojasnio je otac Lombardi. Na izravan novinarski upit jesu li, dakle, izopćeni ti političari, otac Lombardi je kazao kako nisu izopćeni, nego se sami isključuju iz crkvenoga zajedništva.
Papa Benedikt XVI. će u 21 sat i 30 minuta po našem vremenu sletjeti u zračnu luku u Guarulhosu, u Brazilu, odakle će, nakon protokolarnih obreda, helikopterom odletjeti u Sao Paolo gdje ga očekuju u 23 sata po našem, odnosno u 18 sati po lokalnome vremenu. Govoreći o pastoralnim izazovima i prioritetima u Latinskoj Americi u razgovoru za na našu radio postaju, kardinal Francisco Javier Erràzuriz Ossa, predsjednik Vijeća latinsko američkih biskupskih konferencija (CELAM) i jedan od predsjednika V. konferencije latinskoameričkih i karipskih biskupa, kazao je kako se sadašnje nagle društveno-političke i kulturne promjene u regiji djelomično nadovezuju na promjene koje su se dogodile u posljednjim desetljećima. Mi koji pripremamo ovu konferenciju držimo da su dokumenti II. vatikanskoga sabora, koji Crkvu pozivaju da služi čovjeku i svijetu, od velike koristi u brojnim okvirima pastoralnoga djelovanja. Nakon Sabora se u brojnim skupinama u Latinskoj Americi osjetila radikalizacija, ponekad s revolucionarnim obilježjem, a to se dogodilo i među veoma važnim kršćanskim skupinama. To je dokaz nedovoljnoga obrazovanja i činjenice da unutarnja snaga Crkve nije prikladno ovladala brojnim srcima. Možda se s laicima nije radilo kako se danas radi: obrazovanje, kateheza, sakramentalni odgoj. Ne treba zaboraviti kako je zadaća laika da djeluje i preobražava društvo. Ta je uloga u prošlosti bila podcijenjena, a posljedice toga danas osjećamo. Nazočnost laika u politici, mislim na dosljedne i zauzete laike, ne odražava činjenicu da su kršćani ogromna većina u latinskoameričkim državama. U posljednjim desetljećima, po pitanju laičkoga poslanja da izgrađuje i evanđeoskom istinom nadahnjuje svijet, opći prikaz nije bio ohrabrujući. Potom, treba se prisjetiti kako je laik u vrijeme diktatura lakše djelovao u okviru Crkve, ali je time društvu uskraćivao svoj prinos. U tom je razdoblju Crkva mogla koristiti kreativnost laika katolika, ali je čitavo društvo u tom smislu bilo osiromašeno. Laik kao „graditelj Crkve“ dobro dođe, zahvaljujemo Bogu što nam ih je podario, ali ne smijemo zaboraviti da laik mora djelovati u društvu. Laici su u teškim trenutcima znakovito pridonijeli crkvenome zajedništvu – kazao je kardinal i dodao kako je s tim povezano pitanje osipanja vjernika u crkvama. Time nisam želio reći da Crkva nije bila živa, naprotiv: upravo su se u teškoći naše Crkve pokazale veoma energične u obavljanju svoje zadaće. Crkva danas doživljava veliku obnovu u sakramentalnome životu, katehezi i poslanju, poglavito među mladima. Ova je nova stvarnost za nas pastire veliki izazov, moramo učiniti sve da ljudi imaju ono što traže – istaknuo je kardinal.
Na upit kako se u Latinskoj Americi proživljava etički relativizam, kazao je kako se na kontinentu priprema obilježavanje 200. obljetnice postizanja nezavisnosti, nalazimo se pred tim velikim izazovom koji bi mogao biti kao jedna vrsta „druge sekularizacije“. Velika je opasnost da se naše zemlje zaraze brojnim vidicima koji su svojstveni europskome društvu, i ne samo europskome; kulturnim srozavanjem koje nema ništa zajedničko s velikom europskom duhovnom baštinom, ili s baštinom drugih civilizacija i kultura. Primjerice, dovoljna je obrazovna reforma u Španjolskoj da se ona odmah traži i u zemljama Latinske Amerike, jednostavno stoga jer tako čine drugi. Mogao bih navesti niz drugih slučajeva, ali je bit u ovome: Sve ono što se u događa Europi, ili drugdje, veoma brzo dospije do Latinske Amerike, a to se događa bez poštovanja konteksta, vrednota i lokalnih potreba. U Čileu smo morali tražiti povlačenje nekih školskih udžbenika koji su bez kritičkoga smisla odobreni u školama, a bili su protiv naših tradicija i vrednota. Smatramo da treba postati svjestan vlastitoga kulturnog identiteta i da ga treba braniti, ali ne radi zatvaranja u sebe, nego zato da se pripremimo za istinski međukulturni dijalog. Od ovoga dijaloga možemo puno naučiti ako smo sposobni čuvati svoj identitet i svoju sposobnost razbora – zaključio je kardinal Ossa.
U letu prema Brazilu Benedikt XVI. poslao je tradicionalne brzojave šefovima država koje je nadlijetao. Papa je uputio brzojave predsjednicima Italije, Francuske, Alžira, Mauritanije i Senegala, jamčeći svoju molitvu za razvoj država. Talijanskome predsjedniku Giorgiu Napolitanu Sveti je Otac izrazio vruće želje za duhovno, kulturno i društveno blagostanje talijanskoga naroda, a Predsjednik je odgovorio kako je siguran da će Papina riječ u Brazilu još jedanput znati potvrditi vrednote dostojanstva osobe i solidarnosti koje su u središtu njegove važne apostolske misije. Brazil je odlučno poduzeo put rasta i razvoja što ga je dovelo do prvorazredne uloge na svjetskoj pozornici – stoji nadalje u brzojavu predsjednika Napolitana. Iako siromaštvo i nejednakost još pritišću dobar dio brazilskoga stanovništva, talijanski Predsjednik je uvjeren da će nazočnost Benedikta XVI. ponuditi „svima utjehu, nadu i povjerenje u budućnost“.