U Rimu je 24. lipnja završio Europski susret sveučilišnih profesora
U Rimu je 24. lipnja završio Europski susret sveučilišnih profesora, organiziran na
inicijativu Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE). Sveti je Otac u subotu,
23. lipnja, primio u audijenciju sudionike skupa, tom je prigodom istaknuo kako Europu
obilježava društvena nestabilnost i nepovjerenje prema tradicionalnim vrednota, stoga
promidžba novoga humanizma zahtijeva „jasno razumijevanje što stvarno znači modernost“. Osvrnuvši
se na odnos između vjere i razuma u ostvarenju novoga humanizma u razgovoru za našu
radio postaju mađarski primas Peter Erdö, predsjednik Vijeća europskih biskupskih
konferencija, kazao je kako je jasno da se znanost i vjera pretpostavljaju, jedna
drugu trebaju, te da ljudsko biće nije samo predmet istraživanja prirodnih znanosti,
nego da istiniti humanizam zahtijeva potpunu viziju čovjeka i vrednota. Vrednote nisu
predmet, poput nekoga stroja, nego su odnos. I onda kad tražimo smisao stvari, raznih
akcija i ponašanja, vrednota i smisao se određuju kroz odnos. Smisao i vrednota proizlaze
iz odnosa s Bogom Stvoriteljem, koji svojom voljom i ljubavlju daje svrhu i smjerokaz
kozmosu i čovječanstvu. U tome se kontekstu razvija humanizam, a slika o čovjeku je
potpuna u svjetlu Isusa Krista, koji je objavio potpunu istinu o čovjeku. Dakle, po
Isusu Kristu spoznajemo tko smo mi, ljudska bića. Tako se pojedine discipline i naša
vjera upotpunjuju, a sklad između vjere i znanosti više može pridonijeti humanizaciji
čovječanstva i pojedinih društava, poglavito u Europi – kazao je kardinal Erdö. Na
upit kako katolička sveučilišta mogu pridonijeti objedinjenju kulture na kontinentu,
kazao je kako pojedine geografske regije imaju zajednički sustav priznavanja diploma,
to je apsolutna potreba i posljedica globalizacije gospodarstva i znanosti. S druge
pak strane, Bolonjski je proces prigoda za razmišljanje o sadržaju našega studiranja,
o njegovoj potpunosti. Prošlih dana tijekom predavanja i konferencija jasnim se pokazalo
kako nije dostatna pozornost na sveučilišnu formalnost, na način kako se predaje,
na strukturu bodova i tako dalje, nego da je važan sadržaj. Dakle, u okviru Bolonjskog
procesa postaje moguća veća razmjena vrednota i znanstvenih sadržaja između sveučilišta.
Pod tim vidikom, dakle, i katolička učilišta imaju veliku prigodu da cjelovitosti
europske misli daju svoj prinos – zaključio je kardinal.