Produbljivanje marioloških tematika, povezanih s ekumenskim dijalogom na Zapadu, s
posebnim osvrtom na njegov prihvat u Katoličkoj sredini – cilj je XVI. međunarodnoga
mariološkoga simpozija, koji se pod pokroviteljstvom teološkoga fakulteta 'Marianum'
održava u Rimu. Osvrnuvši se na Marijinu ulogu u ekumenizmu u razgovoru za našu radio
postaju, otac Stefano De Fiores, mariolog, rekao je kako nas Marija ne dijeli, ona
nije razlog podjele među Crkvama: moramo prestati Mariju gledati kao čimbenik suprotnosti
unutar raznih Crkvi, u njoj moramo više gledati znak jedinstva – istaknuo je otac
De Fiores. Osvrnuvši se na mjesto Marije u ekumenizmu na Zapadu, kazao je kako brojni
dokumenti i pisma namjere govore kako Mariju treba štovati. Već su u Edinburghu 1937.
godine, nakon Bulgakove inicijative, sve Crkve poduprle štovanje Marije. Danas su
osnovne točke prihvaćanje Bezgrješnoga začeća i Marijina uznesenja na nebo, ali se
i prema tim dogmama zbilo neočekivano otvaranje. Luterani i evangelici nam kažu: istina
je da Bezgrješno začeće i Uznesenje nisu u Bibliji, ali nisu ni protiv Biblije. U
anglikanskome dokumentu se ističe kako su u skladu s Biblijom, odnosno s temeljnom
objavom da je Isus Krist Spasitelj svih, dakle i svoje majke Marije – istaknuo je
otac De Fiores. Na upit kakav prinos ekumenizmu može dati Marijina pobožnost, kazao
je kako je Marija posrednica između Boga i ljudi. Ona nam treba pomoći u povratu velikoga
antropološkoga temelja, koji je neophodan za budućnost svijeta. Stoga, gledajući Mariju,
razne Crkve moraju ojačati smisao dijaloga i odnosa. Ali je velika teškoća to što,
dok za Katoličku Crkvu nema teškoća zbog predstavništva, druge pak vjeroispovijesti
u tome se susreću s velikim problemom – kazao je otac De Fiores. Na upit kako prevladati
te probleme, kazao je kako su u Italiji objavljeni međunarodni ekumenski dijalozi.
To je već prvi korak za poznavanje ekumenskih ostvarenja koja mogu predstavljati novinu
za neke zajednice koje sve do danas nisu pronašle dodirne točke u raznim argumentima.
Riječ je o kulturnom posredništvu da do puka stignu ti poticaji te da od njih krene
prihvaćanje dijalogâ koji potiču na jedinstvo, bez kojega više ne možemo ako želimo
biti prepoznatljivi i vjerodostojni svjedoci Evanđelja – zaključio je otac De Fiores.