Papa Benedikt XVI. danas je, na svetkovinu Bogojavljenja, u vatikanskoj bazilici predvodio
svečano euharistijsko slavlje. Poseban simbol ove svetkovine sigurno su Tri kralja.
Matejevo Evanđelje nam govori da su krenuli s Istoka, te došli u Jeruzalem kako bi
se poklonili Kralju Židova. Za teologa i biskupa San Marina, msgr. Luigija Negrija,
Tri kralja su intelektualna snaga koja se klanja Božjoj poniznosti. Dok se velika
kultura, kultura koja izražava najdublje ljudske potrebe – znači prije svega potrebu
za slobodom i istinom – prigiba pred ovim događajem, moć, koja je religija onih koji
ju posjeduju, kao i onih kojima je moć nametnuta, oni objavu osjećaju kao prijetnju,
i to zbog toga što, postavljanje konačne istine o Bogu u povijest, istovremeno je
poziv ljudima da preuzmu na sebe vlastitu slobodu – kazao je biskup u razgovoru za
našu radio postaju. Osvrnuvši se potom na simboliku triju darova, biskup je napomenuo
kako postoji tradicionalno tumačenje prema kojemu zlato izražava slavu ljudskoga života,
tamjan želju za klanjanjem, a smirna je znak koji najavljuje bolni Gospodinov put,
smrt i Uskrsnuće, jer smirna je služila za polaganje tijela preminulih. Međutim, čini
mi se da bi danas više odgovaralo tumačenje da se u ta tri dara izražava težnja prema
istini, i smisao nemogućnosti ljudskoga razuma da stigne do istine. Stoga je dolazak
Triju kraljeva, i njihov susret u Betlehemu doista ikona onoga što je Ivan Pavao II.
u enciklici 'Fides et Ratio' nazvao neizbježnom sinergijom vjere i razuma – kazao
je biskup. Na novinarovu primjedbu kako predaja govori i o četvrtome kralju koji
se putem zaustavio, biskup je primijetio kako u potrazi za Gospodinom nije nemoguće
izgubiti se putem. Za traženje istine potrebno je, primjerice, puno moralnosti. Nezamislivo
je da se istina traži samo s razumom shvaćenim u kartezijansko-kantskome smislu. Traženje
istine, zajedničko je traženje razuma i srca, stoga je četvrti kralj na neki način
prizor razuma i iskustva njegovih ograničenja. Samo besplatnost vjere može izliječiti,
jer i razumu je potrebno ozdravljenje, koje mu može dati onaj prekrasni prikaz Krista-liječnika
o kojemu papa Benedikt XVI., na dirljiv način, govori u svojoj enciklici 'Spe salvi'
– primijetio je na koncu biskup Negri.