Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) i Odsjek za povijest
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu suorganiziraju Treći kongres hrvatskih
povjesničara iz zemlje i inozemstva. Nakon Zagreba (1999.) i Pule (2004.), Kongres
će se ove godine održati u Splitu i Supetru od. 1. do 5. listopada, uključujući pritom
i boravak na određenim povijesno važnim lokalitetima Splitsko-dalmatinske županije.
Koliko je značenja Kongresa ne samo za povijesnu struku, nego za popularizaciju povijesnih
vrijednosti i nacionalne tradicije uopće, svjedoči i činjenica da su oba prethodna
Kongresa održana pod visokim pokroviteljstvom dvojice dosadašnjih Predsjednika Republike
Hrvatske. Treći kongres hrvatskih povjesničara okupit će do sada najveći broj povjesničara
iz cijele Hrvatske i inozemstva, nastaviti njihovo međusobno druženje, razmjenu iskustava
i osmišljavanja novih projekata. Središnja tema Kongresa je "Religija u društvenom
i kulturnom kontekstu hrvatske povijesti". Predavanja, plenarne sjednice i rad u dvadesetak
specijaliziranih sekcija obuhvatit će područja od stare do suvremene povijesti a održat
će se u Supetru na otoku Braču gdje će i boraviti sudionici Kongresa. Na kongresu
će sudjelovati oko 190 profesionalnih povjesničara: od znanstvenika, sveučilišnih
profesora do srednjoškolskih i osnovnoškolskih nastavnika. Osim njihovih referata,
očekuje se sudjelovanje brojnog slušateljstva budući da će Kongres pratiti mnogi studenti,
novinari, intelektualci i šira znanstvena javnost. U sklopu Kongresa predviđa se predstavljanje
niza vrijednih historiografskih izdanja te izleti na povijesne lokalitete Splitsko-dalmatinske
županije tj. Split, Salonu/Solin, i lokalitete otoka Brača. Svečano otvaranje Kongresa
održat će se u četvrtak, 2. listopada u 9 30 sati u kongresnoj dvorani Hotela „Kaktus"
u Supetru na otoku Braču.
Crkveni poglavari u Pakistanu optimistični
su nakon izbora Asifa Ali Zardarija za novog predsjednika i ponovne uspostave demokratskog
poretka u toj zemlji. "Nadamo se boljim vremenima. U pravoj demokraciji naši bi se
glasovi trebali čuti", izjavio je predsjednik Pakistanske biskupske konferencije nadbiskup
Lahorea Lawrence Saldana. Nadbiskup Saldana čestitao je prilikom inauguracije 9. rujna
novom predsjedniku, suprugu ubijene nekadašnje premijerke Benazir Bhutto, izrazivši
nadu da će pod njegovim vodstvom kršćani i ostale manjine u većinski muslimanskom
Pakistanu "biti u mogućnosti uživati sva građanska prava". Pakistan ima 167 milijuna
stanovnika, od kojih je više od 96 posto muslimana. Preostalih 4 posto stanovništva
su kršćani, kojih ima oko 3 milijuna, hinduisti i ostali. U razgovoru za američku
katoličku agenciju CNS o stanju u Pakistanu, nadbiskup Saldana osvrnuo se na Zakon
o bogohuljenju, koji predviđa smrtnu kaznu za one koji "riječima, izrečenim ili napisanim
izravno ili neizravno vrijeđaju sveto ime Svetog Proroka", a često se zloporabi za
zastrašivanje kršćana i ostalih manjina. Nijedan proces protiv kršćanina nije prošao
viši sud, no i samom optužbom dovode se u opasnost životi. Naveo je i diskriminaciju
pri zapošljavanju kršćana u vladine službe te slučajeve udanih kršćanki koje su bile
otete i prisiljene obratiti se na islam i udati za muslimane, dodajući da će o svemu
tome što je prije moguće razgovarati s vlastima. Nadamo se da će Vlada sada ozbiljno
shvatiti naše brige i osigurati jednaka prava svim građanima neovisno o njihovoj vjeri,
rekao je Peter Jacob, tajnik Komisije za pravdu i mir Pakistanske BK, koja je surađivala
s različitim skupinama i političkim strankama u nastojanjima na obnovi demokracije
i zaštiti osnovnih prava. Tajnik Saveza pakistanskih manjina Cecil Choudhury, katolik,
također je iskazao radost zbog obnove demokracije, ali je istodobno izrazio sumnju
u mogućnosti nove Vlade da ispuni očekivanja manjinskih zajednica u ostvarivanju njihovih
prava. Budući da koalicijska Vlada pod vodstvom pakistanske narodne stranke ima tijesnu
većinu, ne možemo očekivati čuda, ocjenjuje Choudhury. Zardarijev izbor za pakistanskog
predsjednika uslijedio je nakon ostavke generala Perveza Musharrafa 18. kolovoza.
Musharraf je preuzeo vlast u državnom udaru godine 1999. i zatim ustavnom reformom
pokušao produžiti ostanak na vlasti. Uslijed snažnih prosvjeda te suočen s prijetnjom
opoziva bio je primoran raspisati izbore. Izbori zakazani za 8. siječnja odgođeni
su kad je Benazir Bhutto, čelnica glavne oporbene Pakistanske narodne stranke, ubijena
27. prosinca na izbornom skupu nedaleko Islamabada.