Molitva Anđeoskog pozdravljenja u Viterbu - 6. rujna 2009.
Papa Benedikt XVI. je jučer u svom nagovoru prije molitve Anđeoskog pozdravljenja,
tijekom svog pastoralnog pohoda Viterbu, zahvalio Gospodinu za dar da je mogao taj
posjet ostvariti. Draga braćo i sestre, na završetku ovoga svečanog euharistijskog
slavlja, još jednom zahvaljujem Gospodinu što mi je udijelio radost da ostvarim ovaj
pastoralni pohod vašoj biskupijskoj zajednici. Među vas sam došao kako bih vas ohrabrio
i učvrstio u vjernosti Kristu, kao što to primjereno pokazuje i tema koju ste odabrali:
"Učvrsti i svoju braću" (Lk 22,31). Te je riječi Isus uputio apostolu Petru na Posljednjoj
večeri, povjeravajući mu zadaću da ovdje na zemlji bude pastir cijele njegove Crkve,
kazao je Sveti Otac. Vaša se biskupija već mnoga stoljeća odlikuje jedinstvenom
povezanošću ljubavlju i zajedništvom s Petrovim nasljednikom. To sam i sam vidio posjećujući
Palaču papa, te na osobit način dvoranu "Konklava". Na prostranome području drevne
Etrurije rodio se sveti Lav Veliki koji je snažno posvjedočio istinu u ljubavi po
revnome vršenju riječi, što je posvjedočeno u njegovim Govorima i u njegovim Pismima.
U Bleri se pak rodio papa Sabinijan, nasljednik svetoga Grgura Velikoga; u Caninu
se rodio Pavao III. Viterbo je tijekom cijeloga drugog dijela XIII. stoljeća biran
za sjedište Rimskih prvosvećenika; u njemu su izabrana petorica mojih prethodnika,
a četiri su od njih ovdje pokopana; čak ih je pedeset ovamo došlo u posjet – posljednji
među njima bio je sluga Božji Ivan Pavao II. prije 25 godina. Te brojke imaju povijesno
značenje, no u ovome bih trenutku htio nadasve istaknuti njihovu duhovnu vrijednost.
Viterbo je s pravom nazvan "gradom papa", što za vas predstavlja dodatni poticaj da
živite i svjedočite kršćansku vjeru, onu istu vjeru za koju su život dali sveti mučenici
Valentin i Hilarije, koji se čuvaju u katedralnoj crkvi, a bili su prvi u dugome nizu
svetaca, mučenika i blaženika vašega zavičaja, nastavio je nadalje Papa. "Učvrsti
i svoju braću": ovaj Gospodinov poziv shvaćam kao da je danas meni upućen jedinstvenom
snagom. Molite, draga braćo i sestre, da mogu uvijek vjerno i s ljubavlju obnašati
poslanje Pastira cijeloga Kristova stada. Sa svoje strane, jamčim stalno podsjećanje
Gospodina za vašu biskupijsku zajednicu kako bi njezine različite grane – čijem sam
se simboličkom prikazivanju mogao diviti na novim katedralnim vratima – išle sve potpunijem
jedinstvu i bratskome zajedništvu, što su nužni uvjeti da bi se svijetu pružilo djelotvorno
evanđeosko svjedočenje. Te ću nakane poslije podne povjeriti Djevici Mariji, posjećujući
svetište Majke Božje od hrasta. Sada pak, molitvom koja sjeća na njezino "da" anđelovu
navještenju, zamolimo je da našu vjeru očuva uvijek jakom i radosnom – rekao je na
kraju svoga podnevnoga nagovora Benedikt XVI., a poslije motive Anđeo Gospodnji pozdravio
je sudionike Međunarodnoga kongresa koji se održava u Krakovu. Sada želim uputiti
srdačni pozdrav sudionicima Međunarodnoga kongresa "Ljudi i religije" koji se održava
u Krakovu na temu: "Vjere i kulture u dijalogu". Brojne važne osobe i predstavnici
različitih religija – koje su pozvali Krakovska nadbiskupija i Zajednica sv. Egidija
– okupljeni su na razmišljanje i molitvu za mir, o 70. obljetnici početka II. svjetskog
rata. Ne možemo se ne sjetiti dramatičnih činjenica koje su označile početak jednoga
od najstrašnijih sukoba u povijesti, koji je prouzročio desetine milijuna mrtvih i
uzrokovao brojne patnje ljubljenoga poljskog naroda; sukob koji je svjedočio tragediji
holokausta i uništenju cijelih četa nevinih. Sjećanje na te događaje neka nas potakne
na molitvu za žrtve i za one koji još nose rane na tijelu i u srcu; osim toga, neka
bude opomena svima da se ne ponove takva zvjerstva i da se pojačaju napori kako bi
se izgradio, u naše doba koje je još obilježeno sukobima i suprotstavljanjima, trajni
mir prenoseći – posebno novim naraštajima – kulturu i životni stil prožete ljubavlju,
solidarnošću i poštivanjem drugoga. U toj perspektivi, od osobite je važnosti doprinos
što ga mogu i moraju dati religije u promicanju oproštenja i pomirenja protiv nasilja,
rasizma, totalitarizma i ekstremizma koji osakaćuju Stvoriteljevu sliku u čovjeku,
nište obzorje Boga i zbog toga dovode do omalovažavanja samoga čovjeka. Gospodin neka
nam pomogne izgraditi mir polazeći od ljubavi i uzajamnoga razumijevanja (usp. Ljubav
u istini, 72) ovim je riječima završio podnevni nagovor Sveti Otac.