Opća audijencija srijedom

Bilo je to povijesno putovanje koje je potvrdilo da Europa ima kršćansku dušu – istaknuo je papa Benedikt XVI. na današnjoj općoj audijenciji održanoj na Trgu svetoga Petra, koju je potpuno posvetio svojemu apostolskom putovanju u Ujedinjeno Kraljevstvo. Sveti je Otac podsjetio na najistaknutije trenutke pohoda s vrhuncem u beatifikaciji kardinala Johna Henryja Newmana, u nedjelju u Birminghamu.
Bilo je to povijesno, intenzivno i prekrasno putovanje na kojemu sam ustanovio koliko je kršćanska baština još uvijek jaka i aktivna u svim slojevima društvenoga života – tim je riječima Sveti Otac sažeo važnost putovanja. Papa je, osim toga, istaknuo da je taj pohod obilježio novo važno razdoblje u dugim i slojevitim zbivanjima oko odnosa između britanskoga naroda i Svete Stolice. Srce Britanaca, kao i njihov život, otvoreni su za stvarnost Boga, i brojni su izrazi religioznosti koje je ovaj moj pohod još više istaknuo - primijetio je Papa te potvrdio – Ovo je apostolsko putovanje u meni potvrdilo duboko uvjerenje: stare europske nacije imaju kršćansku dušu koja je sjedinjena s 'genijem' i poviješću tih naroda, a Crkva ne prestaje raditi kako bi stalno održavala budnom tu duhovnu i kulturnu baštinu.
Sveti se Otac potom spomenuo najvažnijih dijelova putovanja, počevši od prvoga dana, u Škotskoj, susretom s kraljicom Elizabetom u Edimburghu, i Misom u Glasgowu, na kojoj je – kako je rekao – podsjetio na važnost evangelizacije kulture, posebno u naše doba u kojemu prodorni relativizam prijeti zatamnjenjem nepromjenjive istine o ljudskoj naravi. Prisjetivši se potom dvodnevnoga boravka u Londonu, koji je započeo govorom svijetu katoličkoga odgoja, i u kojemu je Sveti Otac potaknuo mlade da ne idu za ograničenim ciljevima, nego da teže za nečim većim, za pravom srećom koja se nalazi u Bogu. Papa se susreo i s vođama drugih religija, a nezaboravni je govor, upravljen britanskome građanskom društvu, održao u Westminster Hallu. Na tom sam divnom mjestu istaknuo da zakonodavcima religija ne smije biti problem koji valja riješiti, nego čimbenik koji živo pridonosi povijesnome hodu i dobru nacije, posebno u isticanju bitne važnosti etičkoga temelja u odlukama na raznim područjima društvenoga života – istaknuo je Sveti Otac.
Papa je spomenuo i ekumensko slavlje u Westminsterskoj opatiji, taj – kako je rekao – važan trenutak u odnosima između katoličke zajednice i Anglikanske zajednice, a potom posebne misli upravio mladeži s kojom se susreo nakon Mise u westminsterskoj katedrali. Svojom nazočnošću punom zanosa, te istodobno pozornosti i blagosti, pokazali su da žele biti nositelji novoga doba hrabroga svjedočenja, djelotvorne solidarnosti, i velikodušnoga zalaganja u službi Evanđelja – istaknuo je Sveti Otac. U nastavku, Papa se spomenuo snažnoga trenutka ganuća i molitve tijekom susreta s nekoliko žrtava zlostavljanja od strane članova klera. Poslije sam se susreo i sa skupinom stručnjaka i dragovoljaca odgovornih za zaštitu djece i mladih u crkvenoj sredini; to je posebno važan i prisutan vidik u pastoralnome zalaganju Crkve. Zahvalio sam im i ohrabrio ih da nastave sa svojim radom, koji je uključen u dugu tradiciju Crkve oko brige za poštovanje, odgoj i formaciju novih naraštaja – rekao je Sveti Otac.
Na posljetku, Sveti se Otac osvrnuo i na vrhunac svojega pohoda Ujedinjenome Kraljevstvu, na beatifikaciju kardinala Newmana u Birminghamu, prije koje je, u Hyde Parku u Londonu, održano molitveno bdijenje u ozračju duboke sabranosti. Mnoštvu vjernika, posebno mladih, prikazao sam sjajni lik kardinala Newmana, intelektualca i vjernika, čija se duhovna poruka može sažeti u svjedočanstvo da put savjesti nije zatvaranje u vlastito 'ja', nego je on otvaranje, obraćenje i poslušnost Onome koji je Put, Istina i Život – istaknuo je Sveti Otac te poželio da toga velikog pisca i pjesnika, učenoga Božjeg čovjeka, svi upoznaju kroz njegove spise koji su – prema Papinim riječima – još uvijek izvanredno aktualni.
Nakon kateheze, u pozdravima na talijanskome jeziku, Sveti je Otac podsjetio da se ovoga tjedna u Beču održava sastanak Međunarodnoga mješovitog povjerenstva za teološki dijalog između Katoličke Crkve i cjelokupne Pravoslavne Crkve, koji je usredotočen na ulogu rimskoga biskupa u zajedništvu opće Crkve, za koje je Papa uputio snažan apel. Poslušnost volji Gospodina Isusa, i veliki izazovi koji se danas postavljaju pred kršćanstvo, obvezuju nas na ozbiljno zalaganje za ponovno uspostavljanje punoga zajedništva među Crkvama. Pozivam sve na snažnu molitvu za radove povjerenstva, kao i za stalni razvoj i učvršćivanje mira i sloge među krštenicima, kako bismo svijetu mogli dati što vjerodostojnije evanđeosko svjedočanstvo – rekao je Sveti Otac.
Hrvatske hodočasnike, nazočne na audijenciji, Papa je pozdravio ovim riječima:

„Od srca pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a na poseban način Isusovce hrvatske provincije. Zagovor svetih apostola Petra i Pavla neka vam pomogne da uvijek spremno propovijedate i svjedočite Radosnu vijest u vašem narodu. Hvaljen Isus i Marija!“
Pohod pape Benedikta XVI. Ujedinjenome Kraljevstvu, koji je završio u nedjelju, 19. rujna, nakon četiri dana ispunjena susretima i slavljima uz veliko sudjelovanje vjernika, i dalje ima veliki odjek u međunarodnim medijima. Papa je krenuo na to putovanje popraćen zabrinutošću mnogih, zbog polemika, očekivanja protukatoličkih prosvjeda, i raznih drugih protivljenja. Novinarima je u zrakoplovu Sveti Otac odmah izrazio svoje osjećaje.
Moram reći da nisam zabrinut… - rekao je Papa te dodao - Sve zapadne zemlje, svaka na svoj način i prema vlastitoj povijesti, imaju snažne protuklerikalne i protukatoličke struje, ali uvijek imaju i snažnu prisutnost vjere… Naravno, Velika Britanija ima svoju vlastitu povijest protukatolištva – primijetio je Sveti Otac – ali je to i zemlja s velikom poviješću snošljivosti. Stoga sam siguran da će s jedne strane doček katolika, i općenito vjernika, biti pozitivan; pozornost onih koji se pitaju kako ići naprijed u ovome našem vremenu, te poštovanje i uzajamna snošljivost tamo gdje postoji protukatolištvo. Idem naprijed s puno hrabrosti i radosti – istaknuo je Sveti Otac.
Predviđanja se nisu ostvarila. Papa je, naime, primljen onako kako je možda rijetko tko mogao zamisliti. Blago je i s poštovanjem donio „nježnu svjetlost vjere“, kako ju je nazivao kardinal Newman, u zemlju koja je žedna Boga, iako se čini sekulariziranom. Papa je iz srca govorio srcima Britanaca. Isus je u srcu svakoga od nas, uvijek je tamo i mirno čeka da se saberemo s Njime i poslušamo Njegov glas, stvarajući tišinu usred velike svakodnevne buke, jer Boga nalazimo u tišini – istaknuo je Sveti Otac. Posebno je mlade pozvao da traže pravu radost, jer tragedija je u tome što ju mnogi ne mogu naći, jer ju – prema Papinim riječima – traže na pogrješnim mjestima. Rješenje je vrlo jednostavno – ističe Sveti Otac – istinsku sreću valja tražiti u Bogu.
Laike je pozvao svjedočiti ljepotu vjere, radosti i slobode koje se rađaju samo iz živoga odnosa s Kristom, iz stalne molitve, i kroz milost sakramenata. Tragom kardinala Newmana, Papa je izrazio nadu u inteligentan i izobražen laikat, koji nije obijestan … ni polemičan, i koji dobro znade što vjerovati a što ne, dajući obrazloženje vlastite vjere. Jedan od najvećih današnjih izazova jest kako govoriti uvjerljivo… Ali, navještaj istine ne teži za lakom suglasnošću, jer snaga uvjerenja dolazi iz same istine, a ne iz ljudske rječitosti ili rasuđivanja. Crkva ne provodi prozelitizam, ne želi biti privlačna pod svaku cijenu. Rekao bih da je Crkva, koja prije svega želi biti privlačna, već na pogrješnome putu – istaknuo je Papa te objasnio – Crkva ne radi za sebe, ne radi kako bi povećala svoju brojnost, a time i svoju moć. Crkva je u službi nekog Drugog, ne služi sebi, da bi bila snažno tijelo, nego služi kako bi učinila pristupačnim naviještaj Isusa Krista.
Sveti je Otac između ostaloga istaknuo jedan paradoks: činjenicu da je religija, a posebno kršćanstvo, sve više marginalizirano upravo u zemljama koje snošljivosti daju veliku važnost. Kršćanstvo se nalazi u temelju suvremenih ideala slobode, pa ipak, upravo tamo gdje se ta sloboda posebno ističe, tamo ima onih koji vjeru žele ušutkati ili ju potisnuti u potpuno privatno područje, primoravajući kršćane zauzete u politici da djeluju protiv vlastite savjesti. U tom smislu Thomas More, koji je životom platio odluku da najprije služi Bogu, a onda kralju, ostaje vrlo aktualan. Papa je stoga uputio snažan apel za poštovanje slobode savjesti, te da se politika utemelji na objektivnim moralnim načelima koja se mogu istaknuti uz razum i vjeru, i njihovo uzajamno ispravljanje.
Dirljiv je bio susret s nekoliko žrtava zlostavljanja od strane predstavnika klera, što je – prema Papinim riječima – zlo koje ozbiljno narušava vjerodostojnost Crkve. Sveti je Otac izrazio duboku bol, sramotu i poniženje zbog tih zlodjela, te istaknuo obvezu pomoći žrtvama, transparentnost, prevenciju i suradnju s građanskim vlastima, kako bi se krivci predali pravdi.
Posebno su srdačni bili susreti s anglikancima i drugim kršćanskim vjeroispovijestima. Papa je zazvao jedinstvo, dar Božji, te istaknuo hitno potrebno zajedničko svjedočanstvo Evanđelja, slobodno od intelektualnoga konformizma ili lakoga prilagođavanja duhu vremena, kao i od težnji za življenjem vjere kao neki subjektivni problem i osobno mišljenje.
Od biskupâ je zatražio da budu proročki glas u korist najsiromašnijih, ponajviše u ovo vrijeme krize, te da promiču kreposti u javnome životu, u kontekstu sve većega cinizma. Papin je poziv biskupima da poruku Evanđelja koja oživljava prikazuju s elementima koji upućuju izazov raširenim uvjerenjima današnje kulture. Osim toga, predstavnike je drugih religija potaknuo na zajednički rad za dobro čovječanstva, za cilj koji se može postići samo krećući od poštovanja vjerske slobode. Današnjem su društvu potrebni jasni glasovi koji znaju zračiti Krista – istaknuo je Papa. Svatko od nas ima poslanje, svatko je od nas pozvan promijeniti svijet, svjedočeći milosrđe raspetoga Gospodina, izvora našega života i našega spasenja – napomenuo je Sveti Otac.