Papa primio maronitskog patrijarha, potom letonskog predsjednika

Bliski istok vapi za trajnim mirom čemu Crkva, naročito ona koja živi u tim područjima, može uvelike pridonijeti, to je i želja pape Benedikta XVI. izražena u govoru novom antiohijskom maronitskom patrijarhu kojeg je u Vatikanu prije podne primio u audijenciju sa skupinom biskupa i vjernika.
Prije dvije tisuće godina Antiohija je bio veliki i bogat grad Rimskog carstva, gdje su živjeli i prvi Kristovi sljedbenici, a tu su prvi put nazvani 'kršćanima'. Danas je patrijarhalno sjedište Maronita na čelu katoličke zajednice koja i nije baš najbrojnija u kršćanskom svijetu, ali još je tu – rekao je Papa – i ima steći „zanos prvih kršćana“, koji su bili ustrajni u slušanju apostolskog nauka, vjerni u bratskom zajedništvu, u lomljenju kruha i u molitvi.
Osvrćući se na duhovna bogatstva prošlosti i bliže „nemire“ Papa je rekao da je prije nekoliko tjedana otvorena nova povijesna stranica izborom Béchare Boutrosa Raïa na čelo Maronitske crkve, koja u Libanonu ima oko milijun vjernika, a u dijaspori oko dva milijuna. Maronitska je Crkva stara kao i evanđelje, ali se osjeća potreba da ga ponovo otkrije, kao što se zbilo u raznim dijelovima Bliskog istoka i kao što je istaknula nedavna Biskupska sinoda za Bliski istok:
Budući da ste u srcu Bliskog istoka, vi izvršavate golemo poslanje među ljudima, Kristova vas ljubav šalje da im naviještate Radosnu vijest spasenja. (...) Ta svjetska pokrajina, koju su blagoslovili patrijarsi, apostoli i sam Krist sa svojom prisutnošću i propovijedanjem, vapi za čvrstim mirom koji življena i slušana riječ Istine može učvrstiti.
Tisuću šest stotina godina nakon smrti svetoga Marona, utemeljitelja libanonske katoličke zajednice, nije se promijenio cilj njegovih nasljednika – ustvrdio je Benedikt XVI. – a to je ukorjenjivanje Krista u savjestima. Nastavite tu zadaću – potaknuo je Papa – pružajući ljudsku i duhovnu, moralnu i intelektualnu formaciju, naročito mladima, koristeći školsku i maronitsku katehetsku mrežu, čija mi je kvaliteta poznata – primijetio je Sveti Otac i dodao:
Od srca želim da vaša uloga u formaciji bude sve priznatija u društvu, tako da se bez diskriminacija mogu prenositi temeljne vrednote. Današnja će mladež tako bivati odgovorni muškarci i žene, u svojim obiteljima i društvu, u izgradnji veće solidarnosti i bratstva među svim nacionalnim sastavnicama.
Osim zahvale dosadašnjem patrijarhu kardinalu Sfeiru i cijeloj Crkvi u Libanonu za trajno svjedočenje „bratskog i pouzdanoga jedinstva“ s Crkvom u Rimu, Papa je potaknuo novog patrijarha i maronitske biskupe da „pojačaju formaciju svećenika i brojnih mladih“ koji se namjeravaju posvetiti Bogu. Sa svojim učenjem i životom neka budu istinski svjedoci Božje riječi i pomognu vjernicima da u Kristu temelje svoj život i poslanje – zaključio je Benedikt XVI.
Papa je Benedikt XVI. 14. travnja primio u audijenciju i letonskoga predsjednika Valdisa Zatlersa. Tijekom razgovora – kako stoji u priopćenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice – sugovornici su se zadržali na dobrim odnosima koji povezuju Letoniju sa Svetom Stolicom, istaknutima i u Sporazumu iz 2000. godine, i u poštovanju koje Katolička Crkva uživa u toj zemlji. Što se tiče sadašnjega gospodarskog stanja u svijetu, koje je imalo teške posljedice i u Letoniji, izraženo je zadovoljstvo zbog važnoga prinosa koji Crkva daje letonskom društvu, i to ne samo svojim pothvatima na odgojnom i socijalnom području, nego i predstavljanjem svojega socijalnog nauka – istaknuto je u priopćenju.
Osim toga, Sveti Otac i letonski Predsjednik osvrnuli su se na važnost očuvanja tradicionalnih vrednota i mirnoga suživota, a na međunarodnom planu, zadržali su se na prinosu Letonije u promicanju mira, te na područjima suradnje sa Svetom Stolicom.