Papa potaknuo Crkvu u Veneciji da hrabro ide protiv struje, a predstavnike svijeta kulture, umjetnosti i gospodarstva da se ne boje Evanđelja

Ne bojte se ići protiv struje kako biste susreli Isusa, ili upraviti se u visinu da biste naišli na Njegov pogled – poticaj je Svetoga Oca koji je uputio u nedjelju, 8. svibnja, u Bazilici svetoga Marka u Veneciji, govoreći sudionicima opće skupštine održane povodom završetka pastoralne vizitacije započete u Venecijanskom patrijarhatu 2005. godine, koju je Papa nazvao milosnim događajem snažnoga crkvenog iskustva, tijekom kojega se cijeli kršćanski narod obnovio u vjeri. Pravo se ostvarenje čovjeka i njegova istinska radost ne nalaze u moći, uspjehu ili novcu, nego samo u Bogu s kojim nas Isus Krist upoznaje i čini nam Ga bliskim – rekao je Papa osvrnuvši se na odlomak iz Biblije koji govori o Zakeju cariniku te ohrabrio „voljenu Crkvu“ u Veneciji da nasljeduje Zakejev primjer, ali da ide i dalje.
Nadvladaj i pomozi današnjem čovjeku da nadvlada prepreke individualizma i relativizma; ne dopusti da te povuku nadolje nedostatci koji mogu obilježiti kršćanske zajednice. Potrudi se vidjeti izbliza lik Krista koji je rekao: „Ja sam put, istina i život“ (Iv 14,6) – istaknuo je Sveti Otac te napomenuo da im je došao ponovno, simbolički, predati Evanđelje, kako bi ih potvrdio u vjeri i ohrabrio pred izazovima sadašnjeg trenutka. Idite pouzdano naprijed putom nove evangelizacije. Budite svjesni da ste donositelji poruke koja je za svakoga čovjeka, i za cijeloga čovjeka; to je poruka vjere, nade i ljubavi.
Napomenuvši potom da je taj poziv upućen prije svega svećenicima, Sveti ih je Otac potaknuo da velikodušno i predano nastave obavljati svoju službu, tražeći potporu i u svećeničkom bratstvu življenom kao suodgovornost i suradnja, ali i u snažnoj molitvi i temeljitoj teološkoj i pastoralnoj pripremi. Taj je poziv, osim toga, upućen i posvećenim osobama koje su - prema Papinim riječima – dragocjeno duhovno blago za cijeli kršćanski narod, a svojim zavjetima pokazuju važnost i mogućnost potpunoga darivanja sebe Bogu. I na kraju, taj je poziv upućen laicima koje je Papa potaknuo da uvijek i posvuda znaju dati obrazloženje nade koja je u njima. Crkvi su potrebni vaši darovi i vaš zanos. Znajte reći 'da' Kristu koji vas zove da budete njegovi učenici, da budete sveti – istaknuo je Sveti Otac te ponovno napomenuo da svetost ne znači činiti izvanredne stvari, nego svakoga dana slijediti Božju volju, uistinu dobro živjeti vlastiti poziv. Potrebni su nam vjernici laici oduševljeni idealom svetosti, kako bismo izgradili društvo dostojno čovjeka, i uljudbu ljubavi – napomenuo je Papa.
Osvrnuvši se na pastoralnu vizitaciju Sveti je Otac posebno istaknuo skrb o kršćanskom odgoju djece, adolescenata i mladih, kojima su – prema Papinim riječima - potrebna valjana uporišta. Budite za njih primjeri ljudske i kršćanske dosljednosti – rekao je Sveti Otac te istaknuo i sve potrebnije zalaganje u karitativnom radu kao iskustvu velikodušnoga i besplatnoga darivanja sebe, te jasno izražavanje misionarskoga lica župe.
Poslanje Crkve donosi plod jer je Krist stvarno nazočan među nama, i to na poseban način u Svetoj Euharistiji – napomenuo je potom Papa ističući da je zajedništvo s Gospodinom uvijek i zajedništvo s drugima. Zbog toga naš duhovni život bitno ovisi o Euharistiji. Bez nje se vjera i nada gase, a ljubav se hladi. Stoga vas potičem da se sve više brinete o kvaliteti euharistijskih slavlja, posebno onih nedjeljnih, da dan Gospodnji bude proživljen u potpunosti, te da prosvijetli svakodnevne događaje i aktivnosti. Iz Euharistije, neiscrpnoga vrela božanske ljubavi moći ćete crpiti snagu potrebnu kako biste Krista donijeli drugima, i kako biste druge doveli Kristu, kako biste svakodnevno bili svjedoci ljubavi i solidarnosti, te podijelili dobra koja vam daje Providnost s braćom koja oskudijevaju s najnužnijim – istaknuo je na kraju Sveti Otac.

Ne bojte se Evanđelja; ono je najveća snaga koja preobražava svijet, a nije ni utopija, ni ideologija – istaknuo je pak Sveti Otac susrevši se u Bazilici svete Marije od zdravlja u Veneciji s predstavnicima svijeta kulture, umjetnosti i gospodarstva, kojima je dao nekoliko kratkih polaznih točki za razmišljanje i zajedničko zalaganje, sažetih u tri riječi povezane s Venecijom: voda, zdravlje i Serenissima.
Voda je dvoznačan simbol: života, ali i smrti, što najbolje znaju – kako je rekao Sveti Otac – pučanstva pogođena poplavama i podmorskim potresom. Međutim, voda je prije svega bitna za život. I Venecija je „grad vode“ – primijetio je Papa te spomenuo jednoga suvremenog sociologa koji je naše društvo, kao i europsku kulturu, nazvao „tekućom“, kako bi izrazio njezinu gipkost, odnosno njezinu slabu ili nikakvu stabilnost, promjenjivost i nestalnost koji ju ponekad, kako se čini, obilježavaju. Venecija stoga ne smije biti „tekući“ grad, u upravo spomenutom smislu, nego grad života i ljepote – primijetio je Papa te istaknuo da je tu riječ o izboru. Čovjek je slobodan tumačiti, dati smisao stvarnosti, a upravo je u toj slobodi njegovo veliko dostojanstvo.
Zdravlje je cjelovita, sveobuhvatna stvarnost: ide od „biti dobro“, koje nam omogućuje mirno proživjeti dan učenja i rada, ili odmora, pa sve to salus animae, o kojemu ovisi naša vječna sudbina – napomenuo je Sveti Otac. Bog se brine o svemu tomu, ne izuzimajući ništa. Brine se o našem zdravlju u punom smislu, a to pokazuje Isus u Evanđelju. Ozdravio je oboljele od svih bolesti, ali je i oslobodio opsjednute, otpustio je grijehe, uskrisio je mrtve. Isus je objavio da Bog voli život i želi ga osloboditi od svakog poricanja, sve do onog radikalnog, duhovnog zla, grijeha, otrovnog korijena koji sve kalja – istaknuo je Sveti Otac te dodao da se stoga sam Isus može zvati „zdravljem“ čovjeka: Salus nostra Dominus Jesus. Isus spašava čovjeka ponovno ga stavljajući u zdravi odnos s Ocem u milosti Duha Svetoga – dodao je Papa.
I na kraju, treća riječ „Serenissima“, ime je Mletačke Republike. Napomenuvši da je „Serenissima“ u punom smislu samo Nebeski grad, novi Jeruzalem, koji se pojavljuje na kraju Biblije, Sveti je Otac podsjetio na riječi iz dokumenta Drugog vatikanskog sabora Gaudium et spes: „Čovjeku ništa ne koristi ako čitav svijet zadobije, a sam sebe izgubi. No, iščekivanje nove zemlje nipošto ne smije oslabiti, nego dapače razbuditi u nama brigu za izgradnjom ove zemlje gdje raste ono Tijelo nove ljudske obitelji, koje već može pružiti neku sliku novoga svijeta“ (Gaudium et spes, 39). Slušamo te riječi u vrijeme u kojemu se iscrpila snaga ideoloških utopija, te nije samo optimizam zamračen, nego je i nada u krizi – istaknuo je Sveti Otac. Ne smijemo stoga zaboraviti da su saborski oci, koji su nam ostavili ovu pouku, živjeli u doba dvaju svjetskih ratova i totalitarizama. Njihova perspektiva zacijelo nije bila određena laganim optimizmom, nego kršćanskom vjerom koja istodobno potiče veliku i strpljivu nadu, otvorenu prema budućnosti i pozornu na povijesne prilike.
S tog nam istog vidika ime „Serenissima“ govori o uljudbi mira, utemeljenoj na uzajamnom poštovanju, poznavanju, na prijateljskim odnosima – istaknuo je Papa te dodao da Venecija, koja ima dugu povijest i bogatu ljudsku, duhovnu i umjetničku baštinu, može i danas dati dragocjeni prinos u pomoći ljudima da vjeruju u bolju budućnost, te da se založe u njezinoj izgradnji. Ali, zbog toga se – prema Papinim riječima - ne smije bojati drugog simboličkog čimbenika, sadržanoga u grbu svetoga Marka, a to je Evanđelje. Evanđelje je najveća snaga koja preobražava svijet, a nije ni utopija, ni ideologija. Prvi su ga kršćanski naraštaji nazivali „putom“, odnosno načinom života kojim je Krist prvi živio, i na koji nas poziva da ga nasljedujemo – istaknuo je Sveti Otac.