O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Nova evangelizacija središnja je točka plenarnog zasjedanja Generalne skupštine Vijeća europskih biskupskih konferencija, koja je danas započela u Tirani, a na kojoj sudjeluju i potpredsjednik Vijeća zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine banjolučki biskup Franjo Komarica.
Kako prenosi Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije, na zasjedanju će kardinal Bozanić izvijestiti predsjednike biskupskih konferencija o pohodu pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, 4. i 5. lipnja ove godine. Upravo u ovim trenucima u tijeku je i svečano euharistijsko slavlje u katedrali u Tirani kojemu predsjeda zagrebački nadbiskup.
U sklopu svojega pohoda Hrvatskoj dominikanskoj provinciji, učitelj Reda propovjednika o. Bruno Cadore 27. rujna, u pratnji provincijala Hrvatske dominikanske provincije dr. fr. Ante Gavrića i dr. fr. Slavka Sliškovića, posjetio je Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, gdje je uglednoga gosta glavni tajnik HAZU-a akademik Pavao Rudan upoznao s poviješću i djelovanjem ove najviše znanstvene institucije u Hrvatskoj. Zanimljivo je da jedini svećenik redoviti član Akademiji – Franjo Šanjek – pripada upravo Redu propovjednika, a među dopisnim članovima je i dominikanac Stjepan Krasić. Akademik Rudan uručio je ovom prigodom Učitelju reda spomenicu izdanu u povodu 150. obljetnice Akademije, koju je uredio upravo akademik Šanjek. Također mu je darovao dragocjeno faksimilno izdanje „Liber Officii Beatae Mariae Virginis“, popularno nazvan „Strossmayerov časoslov“. Učitelj Reda zatim je posjetio crkvu Ranjenog Isusa u Ilici, gdje dominikanci apostolski djeluju još od 1945. godine, te zagrebačku prvostolnicu, u kojoj je i kapelica bl. Augustina Kažotića, također dominikanca, a potom se susreo s novinarima katoličkog tjednika Glas Koncila. Na kraju je o. Cadore posjetio Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu studiraju bogoslovi Hrvatske dominikanske provincije, a nekolicina dominikanaca vrši i profesorsku službu.
Prvi svezak sabranih djela bl. Ivana Merza pod naslovom „Književnost – liturgija – Katolička akcija“, koji je uredio postulator o. Božidar Nagy, DI, objavljen je u suizdanju Postulature za kanonizaciju bl. Ivana Merza, Filozofskog fakulteta Družbe Isusove te Glasa Koncila. Povod pokretanju niza bila je beatifikacija Ivana Merza godine 2003. godine, koja je pobudila veliko zanimanje za njegov život i djelo, pa se time pokazala i velika potreba objavljivanja ovakvoga niza. Tijekom kratka zemaljskog života bl. Ivan Merz (1896. – 1928.) ostavio je opsežnu pisanu baštinu, od koje je tek manji dio uspio objaviti dok je veći dio do sada ostao samo u rukopisu.
Sveukupna pisana baština Ivana Merza tematski se može podijeliti u tri dijela: osobni spisi (dnevnik, bilješke, nacrti predavanja te korespondencija), književnost i književna kritika (doktorska disertacija i profesorski habilitacijski rad) te spisi koji su nastali kao zreli plodovi njegove osobnosti katoličkog intelektualca. Sveukupni njegov književni opus obuhvaćat će desetak svezaka kojima će javnosti biti objelodanjeno promišljanje i djelovanje najmlađega hrvatskog blaženika za kojeg je banjolučki biskup Franjo Komarica u predgovoru prvoga sveska ustvrdio da se na obzorju Katoličke crkve u hrvatskom narodu pojavio, relativno kratko, poput meteora, te ostavio neizbrisiv trag u srcima suvremenika, ali i budućih generacija. Prvi svezak sabranih djela donosi tri skupine objavljenih članaka i studija Ivana Merza o književnosti, liturgiji i Katoličkoj akciji – tri područja njegova životnoga zanimanja kojima je posvetio svu svoju energiju i aktivnost.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je čestitke u povodu židovskih blagdana Roš Hašane – Nove godine, Jom Kipura – Dana pomirenja i Sukota – blagdana Sjenica, glavnom rabinu Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Republici Hrvatskoj dr. Kotelu Da Donu, rabinu Židovske općine Zagreb Lucianu Moši Preleviću te predsjedniku Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj dr. Ognjenu Krausu. U čestitkama je kardinal zaželio da dobri i svemogući Bog židovskim zajednicama u Republici Hrvatskoj udijeli obilje duhovnih dobara kako bi nova 5772. godina svima bila ispunjena mirom i dobrim djelima – priopćeno je iz Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije.
Čestitke su uputili i predsjednik Vijeća za ekumenizam i dijalog Hrvatske biskupske konferencije sisački biskup Vlado Košić, kao i požeški biskup Antun Škvorčević, koji je istaknuo kako spomenuti blagdani podsjećaju na duboku povezanost izraelskog naroda sa živim Bogom koji je s njime hodio kroz povijest i oblikovao njegov identitet i sudbinu. Tijek suvremene povijesti snažno svjedoči da nedostatak dimenzije onostranosti u ljudskom djelovanju može dovesti do tragičnog gubitka čovjekova dostojanstva i mira među narodima. Uvjeren sam da naša suradnja i zajednička nastojanja oko vjernosti Bogu Objave imaju veliko značenje za oblikovanje pravednijeg i dostojnijeg društva u Hrvatskoj – zaključuje požeški biskup, želeći blagoslovljene i mirne blagdane.