Crkva ne mora ništa kriti, čak ni u okviru upravljanja svojim financijama. Sadašnje
je društvo, usredotočeno na kulturu konsumizma, uzdiglo je mjerilo transparentnosti,
također i financijske, na načelo vjerodostojnosti. Svjesna toga novog izazova, Crkva
shvaća da se nova evangelizacija ostvaruje i priopćavanjem vjerodostojnog upravljanja
novcem. Brojni su pothvati u tijeku jer kršćanski se poziv na svetost ostvaruje i
kroz tu odgovornost – istaknuto je u zaključnom priopćenju sa susreta obavijesnih
djelatnika i glasnogovornika Europskih biskupskih konferencija. U Kölnu su se od
11. do 14. srpnja okupili glasnogovornici Europskih biskupskih konferencija i raspravljali
su o tome kako izvještavati o crkvenim financijama. Nakon što su se upoznali s raznim
načinima financiranja Crkve u Europi, i upoznali s iskustvom priopćavanja završnih
računa Francuske i Poljske biskupske konferencije, glasnogovornici su razmijenili
iskustva s Rogerom Molitorom, članom Luksemburškog državnoga vijeća. Dužnost je
svih crkvenih ustanova, od župa, udruga i katoličkih pokreta, do škola zauzimati se
financijsku transparentnost Crkve. Crva nema što kriti, pa ni kad je u pitanju upravljanje
financijama. Ono što katkada može izgledati nejasno ili netransparentno, može se zacijelo
pripisati teškoći priopćavanja financija mnoštva struktura i crkvenih ustanova, jer
nije samo jedna ekonomska bilanca Crkve; postoje tisuće i tisuće župa, biskupija,
škola, bolnica, ubožišta, a ukupnost njihovih bilanca je gospodarska bilanca Crkve.
Sve te stvarnosti odavno, više-manje spretno, pokušavaju na transparentan način priopćiti
ishod svojega gospodarskog djelovanja – stoji u priopćenju. To priopćavanje ne
treba shvatiti kao odgovor na znatiželjnost novinara, ustanova ili javnoga mnijenja.
Ono je zapravo sastavnica dimenzije crkvenoga zajedničkog upravljanja. Mnoge crkvene
stvarnosti i Biskupske konferencije već odavno na tiskovnim konferencijama upoznaju
vjernike s trošenjem milodara. Čini se da je danas javno mnijenje pozornije na
transparentno predstavljanje upravljanja dobrima država, poduzeća, udruga pa i Crkve.
Sadašnja je društveno-gospodarska kultura kriterij transparentnosti uzdigla na načelo
vjerodostojnosti. Transparentnost je zapravo mjera povjerenja. Pitanje transparentnosti
je prije svega pitanje odgovornosti i vjerodostojnosti, također i za Crkvu. Stoga
se sve crkvene stvarnosti, u prvom redu Biskupske konferencije, moraju osposobiti
za dobro predstavljanje svoje stvarnosti i poslanja, a to predstavljanje podrazumijeva
i gospodarsku dimenziju. Premda Crkva priznaje da u tom okviru ima još puno učiniti,
ipak su mnoge od sadašnjih predrasuda najčešće plod obmane koja nažalost može iskriviti
shvaćanje, pa i u crkvenim krugovima, o crkvenom odnosu prema novcu. Crkva nije profitabilna
tvrtka, a novac joj je sredstvo da ostvaruje vlastito poslanje naviještanja Krista,
te da po Kristovu uzoru bude uz potrebite i siromašne. U tome smislu, opravdana čežnja
za većom transparentnošću ne smije štetiti besplatnosti dara. Stoga se karitativna
svjedočanstva trebaju smatrati istinskim mjerilom crkvene vjerodostojnosti – istaknuto
je u priopćenju glasnogovornika biskupskih konferencija. Glasnogovornici su u
više navrata izrazili svoje divljenje i pohvalu transparentnoj politici, također i
u financijama Svete Stolice, koju podupire Sveti Otac, ali i žaljenje zbog patnji
koje mu je bezobzirno novinarstvo prouzročilo kao i svoju odanu vjernost Petrovu nasljedniku.
Tijekom trodnevnog skupa glasnogovornici su imali prigodu upoznati se sa stanjem Katoličke
crkve u Njemačkoj, s katoličkim tiskom i s katoličkom informativnom agencijom. Na
trodnevnom je susretu sudjelovao i dr. Angelo Scelzo, dotajnik Papinskog vijeća za
društvene komunikacije, on je glasnogovornike upoznao s djelovanjem Papinskoga vijeća.